Bloomberg: Zašto se Rusija i Amerika ne slažu po pitanju Sirije?

Rusija i SAD na Bliskom istoku žele zaštititi svoje pragmatične interese, pri čemu se pridržavaju različitih vanjsko-političkih koncepata, piše Bloomberg.

„Bez sumnje, Putin štiti svoje pragmatične interese i u blizini ruskih granica na postsovjetskom prostoru i na Bliskom istoku, gdje posljednjih nekoliko godina sudbina nije bila naklonjena tradicionalnim saveznicima Rusije kao što su Gadafi, a danas Asad. Međutim, on pritom štiti i svoj jasan vanjsko-politički koncept. SAD i njihovi saveznici se sa svojim vlastitim pragmatičnim interesima pridržavaju drugog koncepta – koji nije toliko jasan, jer je još u fazi formiranja“, navodi se u tekstu.  

„Ovaj konflikt između dviju točki gledišta neprekidno dolazi do izražaja. Trenutno su dva dva žarišta sukoba Sirija i Ukrajina“, piše Bloomberg.

Između ostalog, u pozadini sukoba između SAD-a i Rusije u Siriji leže različiti koncepti suvereniteta, piše Bloomberg. „Za Rusiju je suverenitet klasičan, tradicionalan pojam, koji je nastao još prilikom sklapanja Westfalskog mira, koji je 1648. godine označio kraj tridesetogodišnjeg rata. Prema ovom sporazumu, zemlje imaju puno pravo na svoje teritorije i nitko od stranih aktera nema prava ih napasti. Europske zemlje i administarcija predsjednika Obame pridržavaju se drugog, suvremenijeg koncepta, koji je navodno utemeljen na humanističkim vrijednostima: ako režim nanosi štetu svojim građanima, onda je intervencija dopuštena“, piše novinar Leonid Beršidski za Bloomberg.

Ovaj europski „postmodernistički“ pristup su objavili i Ujedinjeni narodi, usvojivši 2005. godine rezoluciju koja uspostavlja princip tzv. „odgovornosti za zaštitu“. On omogućava međunarodnoj zajednici da primjenjuje potrebna sredstva za zaštitu stanovništva zemlje od režima koji sprovodi etničko čišćenje ili ratne zločine.

Koncept „odgovornosti za zaštitu“ prvi put je službeno upotrijebljen kako bi se opravdala oružana intervencija 2011. godine, kada je protiv režima Muamera Gadafija u Libiji primjenjena sila, piše novinar. Dmitrij Medvedev, koji je u to doba bio predsjednik Rusije, odobrio je ovu intervenciju, iako se s tim nije slagao Putin, koji je tada bio na čelu Vlade. Putin je intervenciju Zapada u Libiji nazvao „krstaškim pohodom“ protiv suverene države, navodi se u članku.