Foreign Policy: Europa se ponovno oslanja na ruski plin

Europa je dugi niz godina pokušavala skinuti sa sebe omču ovisnosti o ruskim energetskim resursima i osloboditi se hirova nedosljednog predsjednika Vladimira Putina. Zbog čega ovaj kontinent daje suglasnost za izgradnju novog plinovoda koji će ga u sljedećim desetljećima pretvoriti u taoca ruskih intriga i manipulacija u energetskoj sferi i u žrtvu ucjene?, piše „Foreign Policy”, a prenosi „inoSMI.Ru”.

Kako navodi izdanje, ruski plan o povećanju kapaciteta plinovoda „Sjeverni tok” koji je objavljen ove godine dobiva svoje obrise brže nego što se to očekivalo. On predstavlja veliki konstrast u odnosu na druge energetske projekte o kojima konstantno govori Rusija, ali koji se nalaze na početnom stadiju.

Zapadne kompanije Shell, E. On, BASF i Engie ujedinili su svoje snage s ruskim „Gazpromom” sa ciljem udvostručenja kapaciteta „Sjevernog toka”, u nadi da će druga faza biti puštena u rad do kraja 2019. godine. 

Izdanje piše da, u slučaju realizacije ovog projekta vrijednog 10 milijardi dolara, Rusija će moći konačno odbiti usluge Ukrajine kao tranzitne zemlje. To je dobro za Rusiju koja mrzi Kijev jer, kako navodi autor članka, on ima mogućnost da se miješa u plinski izvoz RF. Međutim, to će povećati ovisnost Ukrajine o „despotskim ruskim taktikama”. Osim toga, druge istočnoeuropske zemlje mogu ostati praznih ruku, jer plin iz Rusije dobivaju preko Kijeva.