Ukrajinska Vlada bila je spremna odgovoriti vojnom intervencijom na povratak Krima Rusiji, međutim, bez podrške SAD-a ova operacija je bila osuđena na propast. Washington je predložio Kijevu da ne ulazi u direktan konflikt s Rusijom, piše Bloomberg, a prenosi Vzgljad.
Kako piše izdanje, kada su se ruski „zeleni čovječuljci” pojavili na Krimu Kijev se našao pred izborom da li da se bori protiv njih ili ne. Upravo je administracija Obame ukazala kijevskim vlastima da vojni konflikt s Rusijom treba izbjeći, navode autori članka, pozivajući se na izvor iz američke i ukrajinske Vlade, dodajući da su se europske zemlje pridržavale istog stava.
Kako tvrde, Washington je savjetovao rukovodsvo Ukrajine, ali nije to od njega zahtijevao. Tada nije bilo jasno kakav cilj ima Rusija. Ukrajinska vojska „nije bila spremna suprotstaviti se ruskim specijalcima”, a vlasti u Kijevu su bile privremene i izvršavale su svoje dužnosti do izbora.
Osim toga, Bijela kuća se brinula da će u slučaju početka sukoba na Krimu od strane ukrajinske vojske ruski predsjednik Vladimir Putin „organizirati mnogo veću invaziju u Ukrajini, kao što je to bio slučaj u Gruziji 2008. godine”. Međutim, američki dužnosnici u Washingtonu ne priznaju da su davali ovakve savjete Kijevu.
Ovakvu odluku ukrajinskih vlasti stručnjaci nazivaju početnom točkom kada je ukrajinska politika počela da se temelji na pretpostavci da će izbjegavanje konflikta s Moskvom „umanjiti agresiju Putina”, što se na kraju ispostavilo kao pogrešna taktita. „Ruske aktivnosti djelomično su usmjerene ka ispitivanju i opipavanju terena ukoliko se zemlja ne suočava s otporom i suprotstavljanjem. Ukoliko se Rusiji odmah ne pruži otpor njene ambicije će porasti”, izjavio je potpredsjednik savjeta NATO-a Damon Wilson.
Izdanje navodi da je pojavljivanje ruskih specijalnih snaga na Krimu za Sjedinjene Države bilo potpuno neočekivano. Međutim, i unutar kijevske Vlade u tom trenutku su bili sporovi kakvi koraci da se poduzmu. Pojedini političari su pozivali na pružanje otpora na Krimu. Zbog toga su provjerili kod Washingtona kakvu im vojnu pomoć može pružiti, jer su Ukrajinci znali da bez nje takva operacija ima male šanse za uspjeh.
„Postojao je i faktor Putina”, navodi izdanje. Nekoliko mjeseci prije pripajanja Krima ruski predsjednik „obmanjivao je svoje građane u vezi s prijetnjom s kojom su se susreli Rusi u Ukrajini i bivšim sovjetskim republikama. Zbog toga bi bilo kakva agresivna reakcija Kijeva na događanja na Krimu išla na ruku Putinu i bila bi povod za slanje u regiju ruskih snaga „pod izgovorom pomoći ruskom stanovništvu”.
Autori članka pišu da je odbijanje SAD-a da pošalje smrtonosno oružje Ukrajini uvjetovano strahom od direktne vojne konftontacije s Moskvom. „Mislim da se Putin iznenadio kako se Krim lako odvojio i zbog toga je jednom rekao: idemo vidjeti što se još može uraditi. Odlučio je riskirati”, citira izdanje američkog veleposlanika u Moskvi Michael McFaul.