Ekspert: Donbas se postupno, ali neizbježno približava Rusiji

Bit političkog dijela Minskog sporazuma je u tome da se Donjecka i Luganska Narodna Republika ugrade u političko tijelo Ukrajine, ali Ukrajini to ne odgovara, smatra Aleksandar Vasiljev, povjesničar, zastupnik gradskog vijeća Odesse, koji je bio prisiljen napustiti Ukrajinu u svibnju 2014. Danas se nalazi u Donjecku, gdje radi u sastavu tima "Ipak. Euroazija". Tim radi na knjizi o državnom ustrojstvu DNR i realizira nekoliko medijskih projekata.

Bit političkog dijela Minskog sporazuma je u tome da se Donjecka i Luganska Narodna Republika ugrade u političko tijelo Ukrajine, ali Ukrajini to ne odgovara, smatra Aleksandar Vasiljev, povjesničar, zastupnik gradskog vijeća Odesse, koji je bio prisiljen napustiti Ukrajinu u svibnju 2014. Danas se nalazi u Donjecku, gdje radi u sastavu tima "Ipak. Euroazija". Tim radi na knjizi o državnom ustrojstvu DNR i realizira nekoliko medijskih projekata.

"Da, zaista, bit političkog dijela minskog sporazuma je u tome da se Republike ugrade u političko tijelo Ukrajine. Ali upravo republike, sa svojim vođama, tenkovima, topovima, poreznim sustavima, oružanim organizacijma itd. Ako bi se to realiziralo, bio bi to zaista 'lukav plan' koji je poguban za Ukrajinu, zato što bi to omogućilo da snažno gospodarstvo Donbasa udahne punim plućima, što bi samo ojačalo snagu Republika", izjavio je Vasiljev u intervjuu za portal Politnavigator.

Međutim, on smatra da Ukrajinci to znaju i da nikada na to neće pristati. Jer Donbas nikada neće odustati od svoje vojske kao garancije nezavisnosti od Ukrajine, a Ukrajina ih neće primiti s tom vojskom.

"Zato je 'lukav plan' na papiru možda i dobar, ali ja osobno ne vidim da je njegova realizacija moguća. I zato je potreban plan B, ne tako lukav, ali realniji. Postoji li on i u čemu se točno sastoji ja osobno ne znam. Ali danas vidimo da su Republike zapravo sve dalje od Ukrajine, a sve bliže Rusiji. Ekonomija, financije, standardi obrazovanja, čak i politički sustav, sve se to lagano, ali nezaustavljivo približava Ruskoj Federaciji", objašnjava stručnjak.

"A moram i razočarati one koji vide sliku bespomoćnog Donbasa, kojeg uništavaju neprijatelji uz prešutni pristanak vlasti i dobrovoljnih snaga. To nema nikakve veze sa stvarnošću", dodao je Vasiljev.

Odgovarajući na pitanje kakvo je raspoloženje među stanovništvom i jesu li su mnogi spremni vratiti u sastav Ukrajine, "samo da sve što prije završi", Vasiljev je rekao da je najpopularniji pogled na budućnost Republike želja da se integrira u sastav RF po krimskom scenariju. "Međutim, mnogi ne vjeruju da je za Donbas ovo rješenje moguće. Također, popularne su ideje o tome da se DNR integrira u neku veću jedinicu, od ujedinjenja s LNR, do osnivanja Velike Novorusije od Harkova do Tiraspolja. Ljudi su ovdje navikli da misle široko, njima je i u Ukrajini bilo skučeno, dok teritorij 'posebnih rejona' uglavnom trpe kao privremenu pojavu. Za većinu je minimum da se postigne povratak na granice oblasti", objašnjava stručnjak.

On je istaknuo da su po njegovom mišljenju glavna postignuća za Donbas ruski identitet i vlastite oružane snage, kao garancija identiteta. "Sve ostalo ljudi, stežući srce, mogu žrtvovati. Ali ne i to. Ljudi također sasvim jasno razumiju da je njihovo blagostanje vezano za funkcioniranje teške industrije, koja se tu vidi kao posebna vrijednost i zaista utječe na društvo i njegov mentalitet. Nade u obnovu industrije su također vezane prije svega za RF", izjavio je Vasiljev.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće