Europska unija je pod pritiskom SAD-a uvela sankcije protiv Rusije i europske kompanije su zbog toga izgubile velike ugovore, dok su američke kompanije povećale robnu razmjenu s Ruskom Federacijom, piše njemački list „Der Spiegel“.
Autori članka podsjećaju da je teksaška firma Bell potpisala sporazum o licenci s Uralskom tvornicom za civilnu avijaciju, dijelom državnog koncerna Rosteh, na čijem čelu je Sergej Čemezov.
Autori teksta podsjećaju da se i Rosteh i Sergej Čemezov nalaze na američkim listama osoba i poduzeća na koje se odnose sankcije. Međutim, kompaniji Bell, koja je specijalizirana za proizvodnju helikoptera, to, očigledno, nije poremetilo planove.
S druge strane, njemačka softverska kompanija SAP je iz političkih razloga odustala od suradnje s ruskim klijentima. Zbog toga su oštećene i ruske kompanije kao što su Rosneft i Transneft.
Kako piše Der Spiegel, mnoge zemlje Europske unije, kao što su Grčka, Slovačka, Austrija i Mađarska, dovode sankcije u pitanje. Njemački biznismeni isto sumnjaju u korist koju sankcije donose.
„Amerikanci su na Europu izvršili veliki pritisak sa ciljem uvođenja lista“, izjavio je Frank Schauff, rukovodilac asocijacije europskog biznisa u Rusiji. „Zanimljivo je da su oni, međutim, prošle godine povećali količinu trgovine s Moskvom.“
Prema podacima Schauffa, udio Rusije u američkoj vanjskoj trgovini je mali i iznosi samo 3,7%. Zato je Washington bez problema uveo sankcije, ističe ovaj stručnjak.
Za to vrijeme se količina vanjske trgovine između Europske unije i Rusije smanjio za trećinu. „Američke sankcije se odnose na oblasti u kojima je i ranije robna razmjena bila neznatna, kao što je, recimo, vojna industrija“, ističe predsjednik Američke trgovinske komore u Rusiji Aleksis Rodzjanko, a prenosi Vzgljad.
Njemački novinari navode nekoliko primjera uspješne suradnje između ruskih i američkih kompanija. Recimo, u srpnju 2014. kompanija Boeing i najveći proizvođač titanija na svijetu, ruska kompanija Avisma, produljili su svoju dugogodišnju suradnju do 2022.godine. Boeing od Avisme dobiva 40% svojih sirovina za proizvodnju hidrauličkih sistema i stajnog trapa. U Moskvi se isto nalazi centar za znanstvene projekte kompanije Boeing, u kojem radi 1 200 inženjera. Oni trenutno rade prije svega na modelu Boeing-777x, koji će biti konkurecija avionu Airbus A350.
Kada američkoj privredi to odgovara, SAD je spreman obustaviti novi hladni rat s Rusijom, ističu autori materijala. Međutim, njemački koncerni se nalaze pod dvostrukim pritiskom: oni se moraju boriti s posljedicama sankcija, s jedne strane, a s druge s procesom preorijentacije Kremlja prema Istoku.