Stručnjak: Od Ukrajine neće moći napraviti Bosnu i Hercegovinu

Među stručnjacima se razmatra mogućnost rješavanja ukrajinskog konflikta po scenariju Dejtonskog sporazuma, koji je omogućio da Bosna i Hercegovina sačuvaju cjelovitost, a da pritom njeni dijelovi dobiju vrlo široku autonomiju.

Politolog Pavel Svjatenkov, međutim, smatra da je situacija u Ukrajini sasvim različita od one u Bosni i Hercegovini. „Pročitajte Ustav Bosne i Hercegovine. Prema njemu zemljom zapravo upravlja visoki predstavnik snaga koje tamo održavaju mir. U Ukrajini nije takva situacija.”

„Bosna i Hercegovina je u biti protektorat Europske unije, a visoki predstavnik ima pravo staviti veto na sve odluke vlasti zemlje i de facto vršiti funkciju potkralja u starom kolonijalnom smislu. Pritom je Bosna i Hercegovina podijeljena na hrvatsko-muslimansku federaciju i srpsku republiku te zapravo predstavlja uništenu državu pod vanjskom kontrolom”, izjavio je Svjatenkov u intervjuu za Ruski express.

„Postavlja se pitanje tko će u slučaju Ukrajine biti taj visoki predstavnik? Tko će ga imenovati i koje snage će biti razmještene u Ukrajini? To su glavna pitanja i čini mi se da bi dejtonska varijanta odgovarala Zapadu, zato što bi to bile snage Zapada. Mi se borimo za to da Ukrajina ne uđe u NATO, a u tom slučaju NATO snage bi se svejedno pojavile, samo pod drugim imenom”, objašnjava politolog. 

Svjatenkov smatra da situacija u Ukrajini više liči na gruzijsku ili moldavsku. „Od Gruzije su se odvojile dvije republike i Rusija ih je priznala. Zato se Tbilisi nalazi u neodređenom stanju: teritorijalno jedinstvo zemlje je narušeno, a osnovni zahtjev za ulazak u NATO je teritorijalni integritet. Tako da je Gruzija prisiljena na neutralnost i Zapad se tu ne miješa, jer se pribojava oštre reakcije Rusije. Ovaj scenarij je, po mom mišljenju, vjerojatniji.”