Nedosljedna politika nekih europskih zemalja prema ukrajinskoj krizi uvjetovana je nacionalnim interesima i željom tih zemalja da s Rusijom u uvjetima krize sklope povoljni ugovori, piše bugarski politolog Ivan Krastev u članku objavljenom u The New York Timesu.
Prema njegovom mišljenju, mnogi se na Zapadu pribojavaju da su neke strateški značajne zemlje Središnje Europe već postale „trojanski konji” Rusije, iako ih je Washington ranije uveo u NATO kao bedem protiv Moskve i nestabilnosti na Bliskom istoku, prenosi RIA Novosti.
Krastev navodi kao primjere događaje koji, prema njegovom mišljenju, potvrđuju ovu bojazan. Tako je predsjednik Češke Miloš Zeman izrazio namjeru da prisustvuje vojnoj paradi u Moskvi u čast 70-godišnjice Pobjede nad fašizmom i od ovih planova je odustao tek pod „snažnim pritiscima”. Premijer Mađarske Viktor Orbán je izjavio da će njegova Vlada blokirati prijedlog o osnivanju Europske energetske unije, što je osnova strategije Bruxellesa za smanjenje utjecaja Rusije u regiji, piše politolog.
Prema njegovom mišljenju, neke zemlje Središnje Europe koriste sadašnju situaciju u odnosima između Zapada i Rusije kako bi sklopile ekonomski povoljnije sporazume s Moskvom. Ove zemlje kritiziraju antiruske sankcije i dobivaju nove investicije i sniženje cijena plina.
Politiku država Središnje Europe diktiraju njihovi nacionalni interesi, a ne sjećanje na komunističku prošlost, i zapadni politolozi bi trebali shvatiti, konstatira Krastev.