U intervjuu za Russia Today slovenski predsjednik Boris Pahor govorio je o načinima rješavanja ukrajinske krize, usporedio krimski i slovenski referendum za neovisnost.
Danas Europa ne može samostalno osigurati vlastitu sigurnost, zbog toga joj je potrebna pomoć NATO-a, smatra Boris Pahor. ''Zalažem se za stvaranje Sjedinjenih država Europe. To bi značilo da bi Europska unija stekla vojni potencijal, kojim bi se mogla braniti. No u doglednoj budućnosti NATO će, hvala bogu, biti prisutan u Europi. Što se tiče Slovenije, Rusija nam možda izravno ne prijeti, no dok sam razgovarao s kolegama s Baltika i Poljske imao sam dojam da se oni boje da bi Rusija u određenom trenutka mogla postati izravna prijetnja za njihovu nacionalnu sigurnost'', govori.
Upravo su nategnuti odnosi Rusije i NATO-a postali uzrok eskalacije sukoba u Ukrajini, utvrđuje Pahor. ''Iskreni dijalog između Rusije i NATO-a bio bi jako koristan. Za to bi trebalo pronaći takvo rješenje ukrajinskog pitanja, koje bi udovoljilo i Rusiju, i Europsku uniju, i posebno ukrajinski narod i vlast''.
Najvažnija uloga Europe se, prema mišljenju slovenskog predsjednika, sastoji u izravnom odgovoru na pitanje o prihvaćanju Ukrajine u EU. ''Europska unija treba osvijestiti činjenicu želi li ona da Ukrajina uđe u sastav EU, ili ne. Na to pitanje treba odgovoriti pošteno i direktno. U tom slučaju Kijev bi poduzeo određene korake puno odlučnije''.
Predsjednik priznaje da Rusija i Slovenija imaju dobre ekonomske veze i usklađen politički dijalog. Godišnji promet robe između dviju država iznosi 1,6 milijardu eura. Države imaju i slične povijesne trenutke. Jedan od njih je referendum za neovisnost u Sloveniji i na Krimu, u 1990. odnosno 2014. No izražavanje volje naroda događalo se u različitim uvjetima, govori Pahor. ''Mi smo se zalagali za mirno razrješenje krize i istovremeno bili okupirani od strane jugoslavenske vojske. Morali smo braniti našu slobodu, i to nam je uspjelo. To se ne može usporediti s onim što se događa u Ukrajini''.