Međunarodni kolektiv znanstvenika, uključujući i ruske, proučavali su radijaciju od eksplozije supernove (eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije op. red.). Rezultate svojih istraživanja autori su objavili u časopisu Nature, prenosi RIA Novosti.
Evgenij Čurazov zajedno je s kolegama proanalizirao podatke od satelita INTEGRAL Europske svemirske agencije, koji su dobiveni u razdoblju između 50 i 100 dana nakon eksplozije supernove SN 2014J. Jaka radijacija od eksplozije promatrala se tri tjedna, potom je eksponencijalno oslabjela. Na svojem vrhuncu radijacija je četiri milijarde puta bila veća od solarnog zračenja.
Znanstvenici su pokazali da su se radioaktivni izotopi nikela-56, koji su nastali u prvim sekundama nakon eksplozije supernove, raspali na izotope kobalta-56, a potom i na stabilni izotop željeza-56, što je dovelo do pojave rendgenskog zračenja koje su i proučavali stručnjaci. Međutim, znanstvenici ne isključuju mogućnost da to zračenje nije nastalo kao rezultat nuklearnih reakcija, već kao posljedica sudara dvaju bijelih patuljaka (malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi op. red.).
SN 2014J je tip supernove koja je eksplodirala u galaksiji Messier 82. Supernova je otkrivena 21. siječnja 2014. godine kad je već sjajila magnitudom 11.7, a naknadnom provjerom uočena je na starijim snimkama koje su snimljene 15. siječnja 2014. SN 2014J je najbliža Zemlji od objekata takve vrste koji su otkriveni u proteklih 40 godina.