Kriza u Ukrajini i sve slabija ruska ekonomija predstavljaju veliki rizik za ekonomiju Europe, upozorila je Europska komisija u svojem referatu, prenosi RIA Novosti. Zemlje koje su najosjetljivije na krizu su Bugarska, Finska, zemlje Baltika, Crna Gora i Cipar.
Europska komisija (EK) smanjila je prognoze za rast ruskog BDP-a do 1% u 2014. i do 2% u 2015. (u odnosu na 2, 3 i 2,7% u zimskoj prognozi). Rusija je značajni ekonomski partner eurozone. Prema podacima Deutsche Banka, udio Ruske Federacije u izvozu monetarne unije čini 4,7%. Zbog toga Europska komisija predstavlja prognozu o ruskoj ekonomiji zajedno s drugim vodećim partnerima, SAD-om i Kinom, te ocjenjuje koji su rizici povezani s njom.
U ovom referatu naglasak je stavljen na geopolitičke rizike koji poprimaju „velike razmjere‟, Iako će se njihov utjecaj na Europu određivati dugotrajnošću i ozbiljnošću ukrajinskog sukoba, za čitav niz država Europske unije oni su već sad aktualni, ističu analitičari Europske komisije.
Jedan od glavnih rizika za Europu je i dalje mogućnost narušavanja isporuka nositelja energije. Recimo, u uvozu Bugarske udio ruskog plavog goriva čini 87%. Pritisak na ekonomiju država u slučaju zastoja isporuka može uništiti ubrzanje tempa rasta bugarskog BDP-a do 1,7% u 2014.
Za države Baltika postoje i trgovinski rizici. U Rusku Federaciju ide 18.9% od čitavog izvoza Litve, 11, 5% - Latvije i 10,7% - Estonije. Indikativno je da je Europska komosija smanjila prognozu rasta BDP-a za sve tri države: Estoniju – do 1,9% u 2014. i do 3% u 2015., Latviju – do 3,8 i 4,1% te Litvu – do 3,3 i 3,7%.