U dogovoru koji su NATO i Rusija potpisali 1997. godine stoji da oni nisu neprijatelji, ali to 2016. godine zvuči "zastarjelo, utopijski", piše novinar Daniel Brössler. U svakom slučaju, to nije aktualno u suvremenim uvjetima, uvjeren je on. Isto se može reći i za prvo poslije 2014. godine zasjedanje Vijeća Rusija - NATO, održano u srijedu. "Susret nije greška, greška je bila očekivati previše od njega", piše autor članka.
"Često govore da NATO-u i Moskvi nedostaje dijaloga. Ali predsjednik Rusije Vladimir Putin je u stalnom kontaktu s čelnicima Zapada i raspravlja s njima o Ukrajini i Siriji. Nije šutnja ono što dijeli Zapad i Rusiju, već smisaoni ponor. Aneksijom Krima i primjenom sile protiv Ukrajine Putin je posijao mržnju između Rusije i Zapada. To nije učinio greškom i neće kratko trajati. Raskol je realnost i ne može se prevladati 'dobrom besjedom'", piše njemački novinar.
Vijeće Rusija - NATO ne može biti sredstvo za sprečavanje buduće "agresije" Kremlja, ali može svemu dati novi značaj, uvjeren je Nijemac. "U ovim uvjetima cilj nastavka rada Vijeća Rusija - NATO može biti samo u tome da se smanji opasnost koja potječe iz prekinute suradnje. Vojne vježbe, rizični letovi i širenje vojne nazočnosti mnogo godina nakon hladnog rata mogu izazvati 'incidente i nesporazume'. Ako Vijeće Rusija - NATO uspije privući više promatrača i dovesti do veće transparentnosti, to bi moglo smanjiti rizike."
Ali ako Putin postane predvidljiv on će izgubiti svoje 'omiljeno oružje', dodaje novinar. U nastaloj ideološkoj borbi protiv Zapada on računa na populističke lijeve i desne snage i 'sredstva destabilizacije'. "Putin ne želi njegove namjere svima budu razumljive. A ako Moskva bude spremna doprinijeti tome da situacija ne bude toliko opasna, NATO neće razočarati", rezimira autor Süddeutsche Zeitunga.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
