Dmitrij Mendeljejev.
Lori / Legion-Media1. Dmitrij Mendeljejev
Ruski kemičar dugo nije mogao poredati kemijske elemente odgovarajućim redom, a onda je sanjao periodni sustav u kome su kemijski elementi bili poredani po rastućem, a ne po opadajućem atomskom broju, kako je on prvotno pretpostavljao.
Reporterima koji su ga uporno salijetali Mendeljejev je ovako opisao svoje otkriće: "Spavao sam i u snu sam jasno vidio tablicu u kojoj su elementi poredani kako treba. Probudio sam se i zapisao to na komadu papira, a onda sam opet zaspao. Kasnije se ispostavilo da je samo na jednom mjestu trebalo unijeti odgovarajuću izmjenu".
Mendeljejev je 1869. godine konačno formulirao svoj periodni zakon kemijskih elemenata.
2. Aleksandar Gribojedov
„Nevolje zbog pameti“. Izvor: TASS
Ruski diplomat Aleksandar Gribojedov je 1820. godine, dok je bio u Perziji, sanjao buduće odlomke svog remek-djela ruske dramaturgije "Nevolje zbog pameti". Čim se probudio napisao je pismo u domovinu, u kojemu je po sjećanju zapisao nekoliko scena iz prvog čina.
Ideju komedije Gribojedov ovako opisuje: "Djevojka nije glupa, ali daje prednost budali umjesto pametnom čovjeku. Taj čovjek je, naravno, u sukobu s društvom i njegovim okruženjem..."
Djelo "Nevolje zbog pameti" prvi put je objavljeno nakon autorove smrti, 1833. godine. To je jedan od najcitiranijih tekstova u ruskoj kulturi.
Mnoge fraze iz komedije postale su krilatice: "Sretni ljudi ne gledaju na sat", "A tko su suci?" i druge. Komedija je prevedena na 25 jezika.
3. Nikolaj Rimski-Korsakov
„Snjeguročka“. Izvor: Aleksandar Makarov / RIA Novosti
Veliki skladatelj je 1880. godine proveo svoje prvo ljeto u ruskom selu Steljovu. Tamo je radio na operi "Snjeguročka", koja će kasnije postati hit na kazališnim scenama Pariza, New Yorka, Berlina i Rima.
Prema njegovim sjećanjima, "čak i u snu su melodije nesvjesno odjekivale". Sam skladatelj je rekao da nijedno djelo nije skladao tako brzo i lako kao "Snjeguročku".
Premijera opere održana je 1882. godine u Sankt Peterburgu na sceni Marijinskog teatra.
4. Oleg Antonov
An-22 Antej. Izvor: Valentin Čeredincev / TASS
Čuveni konstruktor zrakoplova sjećao se kako je dugo pokušavao osmisli oblik repa za avion "Antej": "Razmišljao sam, vršio izračune, crtao, ali nikako nisam bio zadovoljan. Jednom sam u snu jasno vidio rep zrakoplova neobičnog oblika. Probudio sam se, upalio svjetlo, nacrtao na listu papira tu čudnu konstrukciju i ponovno legao spavati. Ujutro, kada sam vidio crtež bio sam preneražen. Pitao sam se kako se toga ranije nisam sjetio".
"Antej" je 1965. godine predstavljen na pariškoj avio-izložbi kao "najveći zrakoplov na svijetu koji može primiti 720 putnika ili 80 tona tereta".
5. Aleksandar Puškin
Izvor: Sergej Pjatakov / RIA Novosti
Još za Puškinovog života pojavila se šala da su pjesnika navodno odbacili dekabristi (revolucionarno nastrojeni plemići koji su organizirali bunt protiv kralja u prosincu 1825. godine) upravo zbog toga što je pisao u snu.
Pjesnikovi biografi spominju činjenicu da je Puškin uoči ustanka sanjao kako mu je ispalo pet zuba. Sljedećeg jutra su pogubljena petorica dekabrista - pjesnikovih prijatelja.
6. Karl Rosi
Izvor: Lori / Legion-Media
Ruski arhitekt talijanskog porijekla Karl Rossi podigao je Mihajlovski dvorac u Peterburgu specijalno za Mihaila, sina cara Pavla I. Priča se da je Rosi taj projekt vidio u snu i već je narednog jutra imao sasvim jasnu sliku kako treba izgledati dvorac u stilu visokog klasicizma.
Smatra se da je ovaj arhitekt jedan od tvoraca "ruskog ampira". Njegova čuvena djela u Sankt Peterburgu su zdanje Aleksandrinskog teatra i ansambl Dvorskog trga sa zgradom Glavnog stožera.
U zdanju Mihajlovskog dvorca 1895. godine otvoren je Ruski muzej.
7. Anton Čehov
Izvor: Lori / Legion-Media
U knjizi "Blizu Čehova", mlađi piščev brat Mihail opisuje sljedeću epizodu: "U Melihovu su Antonu Pavloviču od iscrpljenosti 'proradili živci'. Čim bi počeo tonuti u san nešto bi ga 'trgnulo'. On se s užasom budio i nekakva čudna sila ga je odbacivala od postelje".
Jednom prilikom je u takvom stanju Čehov sanjao strašan san o monahu, na kome je zasnovana njegova priča "Crni redovnik". "Dojam je bio toliko jak da je brat Anton poslije toga još dugo govorio o monahu, sve dok najzad nije o njemu napisao svoju poznatu priču", pisao je Mihail Čehov.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu