Ruski znanstvenici objasnili što je uništilo mamute

Poznato je da su neki mamuti i mnoge druge velike životinje prošlosti – kao što je, recimo, dlakavi nosorog – preživjele najhladniju i najsušniju etapu Ledenog doba, iako su umrli prije otprilike deset tisuća godina, kad se temperatura na planeti počela dizati. Dakle, drevni giganti nisu umrli od hladnoće, nego je njihovo izumiranje povezano s promjenom klime. U čemu se sastoji ta veza uspjela je objasniti međunarodna grupa znanstvenika, u koju su ušli i predstavnici Instituta za ekološke probleme i evoluciju A. N. Severcov, Zoološki institut Ruske akademije znanosti pri Sjevero-istočnom federalnom sveučilištu M. K. Amosov.

Maksimalno niska temperatura nastupila je na Zemlji prije otprilike 25 tisuća godina te je trajala oko deset tisuća godina. Potom se klima počela mijenjati na bolje, iako je zahlađenje ostavilo dubok trag na flori planete, koja prije 10 tisuća godina nije bila više tako bogata kao ranije. Istraživači u znanstvenom časopisu Nature tvrde da je to utjecalo i na omiljenu hranu velikih sisavaca prošlosti – na biljke s visokim sadržajem bjelančevina (recimo, kao što je u suvremenom svijetu djetelina).

Znastvenici su analizirali DNK biljaka, dobivenih iz ostataka oblića (nematoda) koji su živjeli prije otprilike 50 tisuća godina na Arktiku. Znanstvenici su uzeli ostatke iz Muzeja prirodne povijesti pri Sveučilištu u Kopenhagenu. Ispostavilo se da su na tom području, prije globalnog zahlađenja, biljke bogate proteinima izvrsno uspjevale. Ali na vrhuncu ledenog doba biološka raznovrsnost biljaka se značajno smanjila, pa drevne životinje nisu mogle više birati, morale su jesti one biljke koje su sadržavale bjelančevine u manjim količinama. Odnosno završetak epohe biljaka s većom količinom bjelančevina najvjerojatnije je utjecao na završetak epohe mamuta, prenosi RIA Novosti.