Rusija i Europska unija sazvale radnu grupu za razmatranje svih spornih pitanja o Južnom toku

Radna grupa Rusije i Europskog odbora (EK) za Južni tok razmatrat će pravna pitanja projekta, uzimajući u obzir njegovu ekonomsku stranu: pristup trećih osoba cjevovodu, raspodjela njegovih kapaciteta i reguliranje cijena, u press-službi Europskog odbora izvijestili su agenciju ITAR-TASS.

„Cilj grupe je naći čvrstu pravnu osnovu za provedbu operacija, koje će se izvršavati cjevovodom, na području Europske unije, a koja odgovara pravnim zahtjevima u Europi radi osiguranja pravne utvrđenosti. Osnovna su pravna pitanja, koja će se razmatrati, pristup trećih osoba cjevovodu, raspodjela njegovih kapaciteta te reguliranje cijena s obzirom na ekonomsku moć projekta“, rekla je Nicole Bockstaller, tajnica Europskog odbora za energetsku politiku.

 „Zaključci će poslužiti kao osnova za primjenu bitnih međuvladinih sporazuma između zainteresiranih država i Ruske Federacije“, rekla je tajnica.

Jučer je, 23. siječnja, održan prvi susret međuvladine grupe za Južni tok na čelu sa zamjenikom ministra energetike Rusije Anatolijem Janovskim i predsjednikom generalnog direktorata Europskog odobra za energetiku Dominiqueom Ristorijem.

Podsjetimo da je početkom prosinca 2013. Marlene Holzner, predstavnica europskog povjerenika za energetiku Günthera Oettingera, izjavila da sporazumi Rusije i država EU o izgradnju Južnog toka „ne odgovaraju europskom zakonodavstvu te ih je potrebno doraditi“. 5. prosinca Ministarstvo energetike RF dobilo je službeno pismo od Europske unije u kojem se tvrdi da potpisani sporazumi nisu u skladu s normama Trećeg energetskog paketa. Rusije je poslala Europskom odboru odgovor sa svojim argumentima.

Nakon pregovora Ruske Federacije i Europske unije međuvladini sporazumi Rusije s državama-članicama Južnog toga bit će dorađeni uz posredništvo Europskog odbora do 2016. Radi toga već je sazvana međuvladina radna grupa na čelu sa zamjenikom ministra energetike Ruske Federacije Anatolijem Janovskim i voditeljem generalnog direktorata Europskog odbora za energetiku Dominiqueom Ristorijem.

Ruska Federacija potpisala je međuvladine sporazume s državama preko kojih će ići Južni tok: Hrvatskom, Bugarskom, Srbijom, Austrijom, Slovenijom i Mađarskom.

Južni tok je globalni infrastrukturni projekt Gazproma izgradnje plinovoda kapaciteta 63 milijarde kubnih metara kroz akvatorij Crnog mora u države Južne i Središnje Europe radi diversifikacije izvoza prirodnog plina te reguliranja prometnih rizika.

Kopneni dio plinovoda proći po teritoriju Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije. Završna točka plinovoda je stanica u Trevisu (Italija). Od glavne dionice bit će izgrađeni kraci u Hrvatsku (51km) i Republiku Srpsku (109km).