Mirzajan: Rusija u očekivanju „uragana“ uzduž južne granice

Mnogo će ovisiti o daljnjem razvoju rusko-turskih odnosa, piše analitičar, koji smatra da se o strateškom partnerstvu više ne može govoriti, ali dobrosusjedske odnose, razvoj ekonomskih veza i određenu razinu suradnje u kavkaskom i europskom pravcu je moguće povratiti.

 „Ankara je već odavno shvatila da obaranjem Su-24 nije napravila samo grešku, već zločin protiv svojih nacionalnih interesa, ali Erdoğan je previše ponosan da bi tražio oproštaj. Turci pokušavaju pokazati da su mirni i staloženi, nadajući se da će Putina proći bijes. Međutim, prema onome što smo čuli na velikoj konferenciji za tisak, ruski predsjednik je vrlo ozbiljan. Čini se da je njegov turski kolega pogazio neke vrlo važne dogovore s Moskvom“, piše Mirzajan.

Kremlj ima strategiju kako smanjiti turski utjecaj na Kavkaz i Centralnu Aziju, pa i razvijati tijesne odnose s Kurdima, kako u Turskoj, tako i u Siriji, čitamo dalje na portalu „Ekspert“.

Gevorg Mirzajan smatra da od Turske ovisi i dalji razvoj armensko-azerbajdžanskih odnosa, odnosno, hoće li Turska odustati od umjerene politike po pitanju Armena: „Kada turske vlasti nisu dolijevale ulje na vatru konflikta u Nagornom Karabahu, već naprotiv, pokušavale ga zamrznuti i čak normalizirati odnose s Armenima radi dalje suradnje s Moskvom.“

Važna karika u lancu nestabilnosti je, naravno, Centralna Azija, siguran je stručnjak. Trenutno tamo nema otvorenih konflikata, koji traže hitno rješenje (kao u slučaju s Turskom) ali u regiji „vidimo unutarpolitičku eroziju“. Razlog za takvu situaciju nije „Islamska država“, ni turski imperijalistički apetiti, već neučinkovitost režima, neadekvatnost elita u tim zemljama, koje se boje progresa ili ne mogu se naviknuti  na promjene u društvu. „Ta bi politika konzerviranja u principu mogla izazvati revolucije. Ako se uzme u obzir stvarno stanje stvari Centralne Azije, te revolucije mogu biti islamskog karaktera. Moskva stoga mora stimulirati evoluciju režima u Centralnoj Aziji. A to znači kvariti odnose s njima, riskirajući da bude optužena da izaziva 'obojene revolucije'. Je li Kremlj moralno i politički spreman za takve korake – još jedno je pitanje povodom 'uragana' uzduž južne ruske granice.“