Slovenija, Bugarska i Mađarska podržavaju ruski plinovod Južni tok

10. prosinca ruski premijer Dmitrij Medvedev održao je pregovore s premijerkom Slovenije Alenkom Bratušek. Glavna tema je bila sudbina projekta ruskog plinovoda Južni tok.

Alenka Bratušek podcrtava da je u trenutku potpisivanja međuvladinog sporazuma Slovenije s Rusijom o plinovodu Južni tok dokument odgovarao zakonodavstvu Europske unije. Tu poziciju je gotovo doslovno ponovio ministar energetike Bugarske Dragomir Stojnev, koji je izjavio da „Južni tok u potpunosti odgovara zahtjevima bugarskog zakonodavstva, koji u savršeno odgovaraju europskim“.

Europska komisija, koja je dosad zauzimala neutralnu poziciju glede plinovoda Južni tok, prošli tjedan je neočekivao izjavila da međuvladin sporazum o plinovodu, koji su sklopile članice EU (Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija, Hrvatska i Grčka) i Srbija, ne odgovara Trećem energetskom paketu koji je stupio na snagu u 2009.

„Ne sumnjajte u to da će Europa dobiti plin“, izjavio je jučer Dmitrij Medvedev. Ruski premijer misli da je pravna pozicija Rusije jaka, budući da međunarodni dogovori imaju prevagu nad zakonodavstvom Europske unije koje se promatra kao nacionalno zakonodavstvo. Istovremeno Medvedev je dopustio mogućnost kompromisa koji može nositi pravni karakter ili biti na granici „prava i ekonomije“. Prema mišljenju Tatjane Mitrove, voditeljice odjela naftno-plinskog kompleksa pri Institutu energetskih istraživanja Ruske akademije znanosti, sudbinu borbe Europske komisije s plinovodom Južni tok odlučit će pravnici te Bruxelles ne može ni na koji drugi način vršiti pritisak osim da se obrati u sud Europske unije. „Financijska pomoć unutar europskog programa koja se, recimo, pruža Bugarskoj manja je od učinka izgradnje puteva plinovoda za lokalnu ekonomiju“, smatra.

U diplomatskim krugova pretpostavljaju da pozicija EU prema plinovodu Južni tok uvelike je povezana sa činjenicom da Litva, koja već odavno nije u dobrim odnosima s Gazpromom, trenutno predsjedava u Europskoj uniji, piše „Kommersant“. No već od siječnja dužnost predsjednika Vijeća EU prijeći će na Grčku, koja je i sama potpisala međuvladin sporazum o plinovodu, a zainteresirana je za ruske investicije. Osim toga, možda će doći i do smjene u rukovodstvu Europske komisije. „Postoji utisak da je otpor prema plinovodu Južni tok u značajnoj mjeri povezan s osobnom pozicijom europskog komesara za energetiku Günthera Oettingera“. Petogodišnji mandat gospodina Oettingera na dužnosti eurokomesara ističe u 2015., dakle, prije planiranog puštanja u promet plinovoda Južni tok.

Sudbina projekta Južni tok razmotrit će se 12. prosinca u Bruxellesu na susretu ministara energetike Europske unije.