Ruske tvrtke i banke mogle bi masovno napustiti jurisdikciju Cipra nakon donošenja neočekivane odluke zemalja Eurozone da oporezuju sve uloge u ciparskim bankama i da povise porez na dohodak.
Zemlje Eurozone su u subotu objavile svoju odluku o pružanju hitne financijske pomoći Cipru u visini od 10 milijardi eura u zamjenu za obećanje da će Cipar obvezati sve ulagače, od kojih gotovo polovinu čine pravna i fizička lica iz Rusije, da plate porez u visini do 9,9%.
„Svako zlo ima i svoje dobro. Vjerojatno će sada mnogi odustati od poslovanja preko off-shore kompanija, tim prije što se kod nas aktualizira pitanje deofšorizacije ruske ekonomije“, izjavio je za agenciju „Prime“ zamjenik predsjednika komisije Državne Dume za financijsko tržište Anatolij Aksakov.
„Odluka o tome da li će ostati na Cipru ili ne za one koji su tamo držali uloge bit će jednostavna – naravno da će otići. Tih 9,9% predstavljaju jak impuls za odlazak novca s Cipra“, smatra direktor odjela za strateško planiranje tvrtke FBK Igor Nikolajev.
Ukoliko pristane na uvjete EU, Cipar najverojatnije neće tražiti novi kredit od Rusije. Cipar bi na pregovorima u Moskvi sljedećeg tjedna mogao zatražiti produžetak tekućeg kredita od 2,5 milijardi dolara i smanjenje kamatne stope.