Na spornom teritoriju u Barentsovom moru koji je Rusija 2010. ustupila Norveškoj možda se nalazi oko 1,9 milijardi barela karbonskih goriva. To pokazuju rezultati istraživanja Naftnog direktorata Norveške. Pritom 15% ovih sirovina čini nafta, a veći duo su nalazišta prirodnog plina.
Radi se o dijelu teritorija morskog dna veličine Švicarske. Stručnjaci procjenjuju da je vrijednost sirovina koje se tu nalaze oko 30 milijardi eura. Norvežanima je dobrodošlo ovo novootkriveno nalazište, jer su njihove zalihe nafte u Sjevernom moru gotovo iscrpljene.
U sporazumu iz 2010. o podijeli spornog teritorija u Barentsovom moru posebno se razmatra pitanje eksploatacije eventualnih nalazišta sirovina. Ako nalazište u ovom području bude presijecala državna granica i ispostavi se da ono zahvaća teritorije Rusije i Norveške, prema odredbama sporazuma obje će zemlje imati pravo na eksploataciju. Međutim, još uvijek nije poznato proteže li se nalazište i na ruski teritorij.
Dogovor između Rusije i Norveške o uređivanju morske granice i suradnji u Barentsovom moru i Arktičkom oceanu riješio je spor star 40 godina. Povijest spora počela je još 1926, kada je SSSR jednostrano proglasio 175.000 kvadratnih kilometara morskog prostranstva svojim teritorijem. Sličan jednostrani potez povukla je i Norveška 1976. godine. Nova granica, ustanovljena 2010, prošla je približno sredinom Barentsovog mora.