Berezovski rudnik - idealan ambijent za novu verziju "Pobješnjelog Maxa"

Berezovski je otvoreni površinski kop, što znači da je u njemu vađenje ugljena jeftinije i sigurnije nego u podzemnim rudnicima. Tanki sloj zemlje pokriva slojeve ugljena debljine i po 65 metara.

Od količine izvađenog ugljena na Berezovskom zastaje dah. "Ugljeni bedemi" kao da sežu do nebesa – visoki su gotovo kao neboderi.

Ljudi koji rade u Berezovskom rudniku ne stagniraju – nove ideje i tehnologije uvijek su dobrodošle. Ovdje se vrši dubinska prerada ugljena, pomoću metoda koje omogućavaju da se konačan proizvod dobije na licu mjesta, bez potrebe da se ugljen šalje u udaljene tvorničke pogone.

Lignit koji se dobiva u Berezovskom rudniku jedan je od najjeftinijih u Rusiji. On se ne može koristiti u standardnim termoelektranama, i zato je pored rudnika specijalno sagrađena Berezovska termoelektrana koja može korisitti ovu vrstu ugljena.

Berezovska termoelektrana je jedna od najmoćnijih u Sibiru i glavni je potrošač ugljena iz Berezovskog rudnika. Prema nuklearnoj doktrini SAD-a, termoelektrane spadaju među 12 strateških ciljeva u Rusiji koji bi bili prva meta u slučaju nuklearnog napada.

Dimnjak Berezovske termoelektrane je visok 370 metara. To je najviši industrijski objekt u Rusiji i po visini je peti u svijetu tvornički dimnjak. Prema prvobitnom projektu on je mogao biti viši od 370 metara, ali su Japanci zamolili Ruse da ne grade toliko visok dimnjak strahujući da će pepeo zagaditi i njihovo nebo.

Ugljen se trakom transportira s kopa do termoelektrane. Traka je duga preko 15 km – najduža je u bivšem Sovjetskom Savezu. Kreće se brzinom od 4 metra u sekundi i prenosi preko 4500 tona uglja na sat do skladišta u Berezovskoj termoelektrani.

Glavni bager bi se odlično uklopio u ambijent nekog znanstveno-fantastičnog filma. To je najveći ruski bager ERŠRD-5250, težak preko 4000 tona. Ima preko 22 žlice na ogromnom rotoru koje svakog trenutka mogu izvući 5200 kubnih metara ugljena.

Kada sav ugljen bude izvađen iz rudnika, teren će ponovo biti prekriven zemljom i majka priroda će uzeti ono što joj pripada, jer će se tu ponovo pojaviti drveće i raslinje.