Samo što ne progovore: Čovjek koji "vraća u život" slavenska božanstva

*КОЛОВРАТ*

*КОЛОВРАТ*

Igor Ozhiganov (+ активная ссылка https://vk.com/album69481172_156424119?rev=1)
Igor Ožiganov iz ruskog grada Joškar-Ole oživljava likove, božanstva i mitska bića iz drevnih slavenskih bajki. Njegovi radovi oduševljavaju gledatelje.

Kalinov most, mjesto legendarne bitke ruskih junaka sa Zmajem Goriničem. /  Igor Ožiganov Kalinov most, mjesto legendarne bitke ruskih junaka sa Zmajem Goriničem. / Igor Ožiganov

Autor ovih neobičnih slika slavenskih mitskih bića je ruski umjetnik iz Joškar-Ole u republici Marij-El na istoku Rusije.

Sirin, mitsko biće s glavom i grudima lijepe žene i tijelom ptice. / Igor Ožiganov Sirin, mitsko biće s glavom i grudima lijepe žene i tijelom ptice. / Igor Ožiganov

Igor Ožiganov je rođen 1975. godine. Studirao je industrijski dizajn na Povolškom državnom sveučilištu usluga u Toljatiju, a zatim je boravio u Moskvi od 1999. do 2008, gdje je radio kao dizajner.

Svarog, slavensko božanstvo, zaštitnik kovača. /  Igor Ožiganov Svarog, slavensko božanstvo, zaštitnik kovača. / Igor Ožiganov

Svoje ilustracije Igor pravi iz hobija, a ne zbog novca. Otkako se 2008. godine vratio u rodni grad, radio je uglavnom kao dizajner interijera.

Bereginja, slavensko božanstvo koje štiti samo dostojne ljude. /  Igor Ožiganov Bereginja, slavensko božanstvo koje štiti samo dostojne ljude. / Igor Ožiganov

„Kada sam svoje radove objavio na internetu nisam očekivao da će biti toliko popularni, jer već postoje razne vrste sličnih fantastičnih grafika na tu temu”, rekao je on za RBTH Hrvatsku.

Crnobog (Crni bog) je slavensko zlo božanstvo koje donosi razaranja. /  Igor Ožiganov Crnobog (Crni bog) je slavensko zlo božanstvo koje donosi razaranja. / Igor Ožiganov

Igor je veliki obožavatelj nordijske kulture, pa su na njegove ilustracije dosta utjecale slavenska i skandinavska mitologija. Na radove crtane rukom Igor dodaje računalne efekte s ciljem da postigne mistični, gotovo psihodelični efekt.

Trideset tri morska junaka i moćni princ Gvidon, likovi iz Puškinove „Bajke o caru Saltanu” /  Igor Ožiganov Trideset tri morska junaka i moćni princ Gvidon, likovi iz Puškinove „Bajke o caru Saltanu” / Igor Ožiganov

„Za svaku ilustraciju potrebno je različito vrijeme”, kaže on. „Sve ovisi o mom raspoloženju, tako da ne mogu raditi po nekoj određenoj narudžbi. Radim ilustracije za kalendare i razglednice koje objavljujem zajedno sa svojim prijateljima, bez ikakve obaveze”.

Perun, najviše božanstvo slavenskog panteona, zaštitnik munja i gromova. /  Igor Ožiganov Perun, najviše božanstvo slavenskog panteona, zaštitnik munja i gromova. / Igor Ožiganov

Umjetnik za sebe kaže da nije pravi profesionalac i da samo voli crtati.

Morana, slavenska boginja koja se povezuje sa sezonskim ritualima vezanim za smrt i ponovno rađanje prirode. /  Igor Ožiganov Morana, slavenska boginja koja se povezuje sa sezonskim ritualima vezanim za smrt i ponovno rađanje prirode. / Igor Ožiganov

„Često zateknem sebe u razmišljanju da to radim više za sebe nego zbog zanimanja publike”, tvrdi on. „Dok crtam, moje emocije postaju veoma jake i osjećam se kao da zaranjam u sliku – to je zaista divan osjećaj”.

Živa, slavenska boginja života i plodnosti. /  Igor Ožiganov Živa, slavenska boginja života i plodnosti. / Igor Ožiganov

Igor ima puno toga na umu, ali mu obično glazba pomaže da ideja za sliku ispliva na površinu. „Glavni cilj mi je prenijeti na crtež ono što osjećam dok slušam omiljenu glazbu”.

Stribog, božanstvo vjetrova i oluja. /  Igor Ožiganov Stribog, božanstvo vjetrova i oluja. / Igor Ožiganov

On ima puno obožavatelja, a neki od njih ga pitaju radi li tetovaže. „Dosta ljudi koji vole moje ilustracije bi se željeli tetovirati, ali ja to iz principa ne radim”, kaže on.

Scena iz Puškinove poeme „Ruslan i Ljudmila” u kojoj Ruslan nailazi na glavu divovskog junaka. / Igor Ožiganov Scena iz Puškinove poeme „Ruslan i Ljudmila” u kojoj Ruslan nailazi na glavu divovskog junaka. / Igor Ožiganov

Umjetnik iz Joškar-Ole ne voli publicitet, ali će nastaviti objavljivati svoje radove na internetu.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće