1. Kremlj
Pogled na obale rijeke Moskve i zidine Kremlja s Prvom i Drugom bezimenom kulom, koje su sagrađene osamdesetih godina 15. stoljeća i visoke više od 30 metara.
2. Nikoljska ulica
Radi se o jednoj od najstarijih ulica u Moskvi. Ime je dobila po svojoj najupečatljivijoj znamenitosti, drevnom Nikoljskom samostanu. U 15. stoljeću, prije nego što je sagrađen Crveni trg, ulica je vodila ka Nikoljskim vratima na istoimenoj kuli Kremlja.
3. Slavoluk pobjede
Pogled na Kutuzovljev prospekt i Slavoluk pobjede. Arhitekt Osip Bove projektirao je Slavoluk pobjede u spomen na rusku pobjedu nad Napoleonom 1812. godine. Spomenik se prvobitno nalazio na trgu Tverska zastava i bio je jedan od brojnih slavoluka postavljenih na putu kojim se ruska vojska vraćala iz Europe. Po naređenju sovjetskih vlasti slavoluk je demontiran 1936. godine. Tek 32 godine kasnije, njegova je replika postavljena na Kutuzovljevom prospektu.
4. Kamergerska ulica
Pogled na Kamergersku i Gazetnu ulicu s Kuznjeckog mosta. Kroz povijest je Kamergerska ulica promijenila više naziva. Današnje ime dobila je krajem 19. stoljeća, budući da su u to vrijeme u njoj mahom živjeli državni činovnici sa zvanjem "kamergera". Danas je Kamergerska ulica pješačka zona u kojoj su smješteni skupi barovi, restorani i trgovine.
5. "Dom Paškova"
"U sunčevu zalazu, visoko iznad grada, na kamenoj terasi jedne od najljepših zgrada u Moskvi, zgrade koja je sagrađena prije oko stotinu pedeset godina, nalazila su se dvojica: Woland i Azazello. Nije ih se moglo vidjeti odozdo s ulice, jer ih je skrivala od nepotrebnih pogleda ograda s gipsanim vazama i gipsanim cvijećem. Ali oni su vidjeli grad gotovo do njegovih krajeva." Ovako je ruski pisac Mihail Bulgakov opisao "Dom Paškova" u svom romanu "Majstor i Margarita" (u prijevodu Vide Flaker), pišući o zdanju koje je postalo jedna od najvećih atrakcija Moskve, ubrzo nakon što je izgrađeno 1786. godine. Danas ova zgrada pripada Ruskoj državnoj biblioteci i može se obići u pratnji turističkog vodiča.
6. Ulica Kuznjecki most
Od 17. do 19. stoljeća u ulici Kuznjecki most živjeli su pripadnici plemićkih obitelji. Prije Listopadske revolucije 1917. godine ulica je bila okupljalište brojnih kupaca i, prema riječima suvremenika, predstavljala je "pravi hram luksuza i stila", jer su ovdje bile smještene različite prodavaonice. U skladu s tradicijom, i danas se u ulici Kuznjecki most, pored znamenitosti iz minulih vremena, nalaze brojni butici, knjižare i restorani.
7. Kazališni trg
Povijest Kazališnog trga počinje 1812. godine, kada je Moskva pretrpjela strahovit požar u vrijeme rata protiv Napoleona. Poslije rata, tijekom izgradnje i obnove, na ovom je trgu podignuto kazalište, prethodnik današnjeg Boljšog teatra, poznato kao Petrovski teatar. Najveći dio trga nije bio dostupan Moskovljanima sve do 1911. godine, budući da su se na njemu vršile vojne vježbe. Pored Boljšog teatra, na današnjem Kazališnom trgu nalaze se i Mali teatar i Ruski akademski teatar mladih, Trgovinski centar CUM (Središnja robna kuća), staro zdanje hotela "Metropol", kao i zgrada u kojoj se održavaju probe Boljšog teatra, podzemnim prolazom povezana s glavnim kazališnim zdanjem.
8. Trgovinski centar GUM
Do 1921. godine se vodeći moskovski trgovački centar, na mjestu današnjeg GUM-a, zvao Gornji trgovački redovi. To je zapravo bila ulica s trgovinama na otvorenom, nekada najveća u Europi, s vlastitom električnom i telegrafskom centralom, bankama, čak i arteškim bunarom. Prelijepo pročelje na ulazu ovog trgovinskog centra gledalo je na Crveni trg dok je njegov interijer podsjećao na ogroman istočnjački bazar. U vrijeme sovjetske vlasti GUM je nekoliko puta bio zatvaran, a Staljin ga je čak planirao srušiti. Unatoč burnoj prošlosti, Moskovljani ovaj mali "grad unutar grada" smatraju simbolom urbanog života ruske prijestolnice. Često ovdje ne dolaze radi kupnje, već samo da bi se prošetali ili uživali u sladoledu.
9. Biblioteka Moskovskog državnog sveučilišta "Lomonosov"
Biblioteka Moskovskog državnog univerziteta „Lomonosov“ (MGU) u Mohovoj ulici građena je između 1897. i 1901. godine. Njena čitaonica kružnog oblika projektovana je po uzoru na Britanski muzej u Londonu. Danas je ovde smešten Fakultet za žurnalistiku MGU.
10. Kupelj "Sandunovski"
Kupelj "Sandunovski" je ime dobila po glumcu Sili Sandunovu (1756.-1820.), koji ju je osnovao 1808. godine. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, ova je parna kupelj, poznata po kolokvijalnom nazivu "Sanduni", pretvorena u luksuzni spa-centar u koji su često dolazili bogati državni dužnosnici i slavne ličnosti. Sovjetski redatelj Sergej Ejzenštejn je u ovoj kupelji snimao neke scene za svoje filmove "Oklopnjača Potemkin" (1925.) i "Aleksandar Nevski" (1938.), baš kao i američki redatelj Walter Hill za film "Crveno usijanje" (1988.) s Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi.