Car Nikola I.: Ratnik na prijestolju

Unuk carice Katarine Velike Nikola nije bio vjerojatni kandidat za prijestolje. No upravo je on na na njega došao u prosincu 1825., nakon smrti starijeg brata cara Aleksandra .I, i abdikacije drugog brata, velikog vojvode Konstantina Pavloviča. // Portret Vladimira Sverčkovkova.

Unuk carice Katarine Velike Nikola nije bio vjerojatni kandidat za prijestolje. No upravo je on na na njega došao u prosincu 1825., nakon smrti starijeg brata cara Aleksandra .I, i abdikacije drugog brata, velikog vojvode Konstantina Pavloviča. // Portret Vladimira Sverčkovkova.

Wikipedia.org
Car Nikola I., predani vojni časnik, proveo je svoju vladavinu u ljutoj borbi s unutarnjim i vanjskim neprijateljima zemlje.
Nikola je şa samo četiri godine izgubio oca, cara Pavla I., koji je bio svrgnut i ubijen 1801. godine. Odgojila ga je njegova majka Marija Fjodorovna (rođ. Sophie Dorothea od Württemberga), a Nikola je naslijedio očevu strast prema vojnoj službi. // Portret Vasilija Golikea
Kao ljubitelj gledanja izmjena straže i parada, 16-godišnji Nikola očajnički je želio vidjeti akciju u vrijeme Napoleonove invazije na Rusiju 1812. Ipak, njegov brat Aleksandar dopustio mu je da se vojsci pridruži tek za vrijeme njemačke kampanje 1813. // Nepoznati autor: Ruske trupe u Parizu, 1814.
Novoustoličeni car nije dugo čekao na akciju - u prosincu 1825. godine ugasio je ustanak dekabrista. Ustanak je predvodila grupa pobunjenih vojnih časnika koji su ustali protiv monarhije tražeći liberalne slobode. Nekoliko ih je obješeno, ali većina je poslana u izgnanstvo u Sibir. // Nepoznati autor: Nikola I. na Trgu Senata u Sankt-Peterburgu za vrijeme ustanka dekabrista.
Burni početak njegove vladavine osvijestio je kod Nikole I. potrebu za jačanjem svoje moći. Jedan od njegovih prvih dekreta je bio onaj o uspostavljanju tzv. Trećeg odjela - tajne policije odgovorne za prevenciju revolucija i drugih nemira. // Portret Georgea Dawea
Nikola I. je također naručio špijuniranje i cenzuru mnogih ključnih pisaca toga doba, uključujući Aleksandra Puškina kojeg je car smatrao opasnim liberalnim vođom. // Tzv. "Obiteljski rubalj" (1836.) s prikazom cara Nikole I. na prednjoj strani i njegove obitelji na poleđini.
Istodobno je Nikola I. bio dovoljno oštrouman da cijeni književni talent mladog Lava Tolstoja i da hvali roman "Mrtve duše" i Nikolaja Vasiljeviča Gogolja. // Eduard Gau: Velika studija Nikole I. u Zimskom dvorcu u Sankt-Šeterburgu
Carova velika ljubav bila je inženjerstvo. Uvijek je bio osobno angažiran u gotovo svim većim arhitektonskim i građevinskim projektima. // Mihály Zichy: Nikola I. prisustvuje građevinskim radovima
Nikola I. osmislio je i završio prvu rusku željeznicu koja je povezala Sankt-Peterburg s Moskvom 1851. Njegova je ideja bila da se proširi željeznički kolosijek kako ga neprijatelj ne bi mogao koristiti. // A.V. Pettsolt: Nikolajevski željeznički kolodvor u Sankt-Peterburgu
Ta su se predviđanja pokazala proročkima kada su 100 godina kasnije nasrnule nacističke trupe. // Spomenik Nikoli I. na Moskovskoj (bivšoj Nikolajevskoj) željezničkoj stanici u Sankt-Peterburgu
Mržnja Nikole I. prema revolucijama prelila se u Europu. Njegovi snažni vojni manevri s ciljem suzbijanja pobuna u Poljskoj (1830.) i Mađarskoj (1848-49.) pridonijeli su europskoj predodžbi Rusije kao policajca. // Georg Benedikt Wunder:Nikola I. objavljuje izbijanje pobune u Poljskoj
Napetosti u Europi prerasle su u ogroman vojni sukob poznat kao Krimski rat (1853-1856), kada se Rusija borila protiv koalicije koja se sastojala od Velike Britanije, Francuske, Sardinije i Osmanskog carstva u Crnom moru, na Balkanu, na Kavkazu, pa čak i u Arktičkom oceanu. // Ivan Ajvazovski: Bitka kod Sinopa.
Nakon tri godine teške borbe, uključujući i poznatu opsadu Sevastopolja, Rusija je bila prisiljena predati se i odustati od svoje Crnomorske flote. // Richard Caton Woodville: Bitka kod Balaklava (Krim), 25. listopada 1854.
Neki vjeruju da je poraz u Krimskom ratu doveo do Nikoline iznenadne smrti u ožujku 1855. godine u dobi od 58. // Portret Franza Krügera
Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće