Ruskinje u slikarstvu: Od seljanki do carica

Tijekom stoljeća došlo je do mnogih promjena, ali jedna stvar je ostala ista: Ruskinje pobuđuju umjetničku inspiraciju./Portret U. M. Smirnove, Karl Brjullov, 1841.

Ako se bolje pogledaju slike, vidjet će se promjene u ljepoti koje su se dogodile tijekom stoljeća. Portret sestara Šimariov, Karl Brjullov, 1839.

Umjetnika puno ne zanima je li objekt njegovog slikanja carica, udovica ili seljanka. U svakoj slici osjeti se ogromno divljenje prema ruskoj ženi./Portret Ekaterine Avduline, Orest Kiprenskij, 1822.

Odabrali smo slike žena koje se odmaraju u palači, rade na polju, plešu, sjede na terasi ili opušteno drijemaju na kauču. Svaki ruski umjetnik pokušao je izraziti živopisnost ljepote na svoj način. A inspiraciju su svuda pronalazili. Seljakinja, Vladimir Makovskij, 1897.

Ovdje umjetnik prekrasno prikazuje ženu koja čita pismo. Njezino mirno raspoloženje odražava se i u prirodi koja je okružuje./Čitanje pisma, Nikolaj Bogdanov-Belskij, 1892.

Mlada i lijepa Tatjana Ljubatovič dolazi iz umjetničke obitelji, kasnije je postala poznata operna pjevačica. Ima 21 godinu na slici./Portret Tatjane Spiridonovne Ljubatovič, Konstantin Korovin, 1880.

Ljepota Ruskinja obara s nogu i mnoge slike su upravo posvećene njoj. /Na terasi, Konstantin Korovin.

Pavel Fedotov, realistični umjetnik, naslikao je mladu lijepu ženu shrvanu od boli nakon što je njezin muž umro./Udovica, Pavel Fedotov, 1851-1852.

Boris Kustodiev je poznat po svojim šarenim bojama na platnima, koje izražavaju ljepotu i radost življenja, provincijski život i velika slavlja. Eto zbog čega je ovaj portret tako poseban – istovremeno prikazuje ljepotu žene i skromnost./Opatica, Boris Kustodiev, 1901.

Carica Maria Fedorovna, žena Aleksandra III i majka posljednjeg ruskog cara, cara Nikole II./Carica Maria Fedorovna, Vladimir Makovskij, 1912.

Boris Kustotiev stvorio je karakterističnu vrstu Ruskinja u slikarstvu: Trgovčeva žena, Djevojka na Volgi, Ljepota. Te slike prožete su autorovim divljenjem, ali i blagom ironijom./Trgovčeva žena pije čaj, Boris Kustodiev, 1918.

1915. umjetnik je završio svoje poznato remek-djelo Ljepota. U ovom djelu je Kustodiev stvorio novu umjetničku stvarnost. Slika je bogata u svojoj teksturi i osvaja gledatelja svojim znalačkim prikazivanjem različitih detalja u sobi te ženskog tijela, kao najvećeg blaga./Ljepota, Boris Kustodiev, 1915.

Filip Maljavin, koji je isprva počeo kao slikar ikona, postao je jedan od vodećih ruskih umjetnika na početku 20. stoljeća./Farandole, 1926.

Zinaida Serebrjakova često je posjećivala Tetar Mariinskij sa svojom kćerkom te bi odlazila u backstage. Ti kreativni razgovori s balerinama prikazani su u čuvenoj seriji baletnih portreta i kompozicija. /U garderobi, Zinaida Serebrjakova, 1922.

Od 1914-1917. Serebrjakova je naslikala seriju slika posvećenih ruskom seoskom životu, seljačkom radu (uglavnom ženskom) i prirodi./Izbjeljivanje platna, Zinaida Serebrjakova, 1917.

Ideal ženske ljepote mijenja se iz desetljeća u desetljeće. U 30-im godinama 20. stoljeća u hijerarhiji ženskih likova majka radnica zauzimala je najbitnije mjesto. No postojali su i drugi ideali: studentica tehničkog fakulteta, radnica u tvornici, farmerka, sportašica. Unutar tog okvira umjetnici su mogli raditi sve što su htjeli./Katja spava, Zinaida Serbrjakova, 1945.