Moskva iz prošlih vremena: ruska prijestolnica na umjetničkim slikama

Moskva je oduvijek nadahnjivala umjetnike zahvaljujući ljepoti svojih crkvi, povijesnih građevina, širokim ulicama i skrivenim dvorištima. Umjetnici su sve ovo obuhvatili u svojim djelima, svaki na svoj način, ali uvijek rado i drage volje.

Moskva je oduvijek nadahnjivala umjetnike zahvaljujući ljepoti svojih crkvi, povijesnih građevina, širokim ulicama i skrivenim dvorištima. Umjetnici su sve ovo obuhvatili u svojim djelima, svaki na svoj način, ali uvijek rado i drage volje. / Lubjanski trg zimi, Konstantin Juon, 1905.

Dok je stvarao, Vasilij Surikov poklanjao je veliku pažnju kompoziciji u svojim djelima te si je tako u umjetničkim krugovima zaslužio nadimak „Kompozitor“. / Zvonik Ivana Velikog, Vasilij Surikov, 1876.

Vasilij Vereščagin proslavio se kao slikar ratnih prizora. No, kad je bio na vrhuncu karijere, u dnevniku je napisao: „Nikad više neću naslikati nijednu ratnu scenu…basta! Preosobno doživljavam ono što slikam. Lijem suze od tuge zbog svakog ranjenog i ubijenog vojnika.“ Nakon ovih riječi umjetnik je u svojim djelima prešao s ratnih scena na krajolike. / Kremlj zimi, Vasilij Vereščagin

Umjetnik Konstantin Juon uistinu se pronašao u slikanju pejzaža. Njegova djela karakterizira utjecaj francuskih impresionista i originalnost ruskog realizma 19.stoljeća. / Sajam cvjetnice na Crvenom trgu, Konstantin Juon, 1916.

Ivan Albright je američki umjetnik, slikar i crtač. Mnogo je putovao po svijetu i uvijek bio opsjednut sitnim detaljima. Zidove ateljea u Sjedinjenim Državama obojio je u crno, a uvijek se i oblačio u odjeću crne boje kako bi izbjegao odsjaj. Na jednako zahtjevan način pristupio je i prikazivanju Moskve. Moskva, Ivan Albright, 1967.

Vasilij Surikov rođen je u Krasnojarsku, a potječe od donskih kozaka. Preselio se u Moskvu 1876. u vrijeme oslikavanja freski u katedrali Krista Spasitelja. Premda je sanjao o povratku u Krasnojarsk, ta žudnja za rodnim mjestom nije ga spriječila u slikanju prekrasnih moskovskih pejzaža, kao što je pogled na Kremlj zimi, 1876.

Konstantin Makovski rođen je i odrastao u Moskvi u obitelji usko povezanoj s umjetnošću. Na početku karijere u svojim slikama je naginjao romantizmu, premda se nekoliko godina poslije okrenuo realizmu. Makovski se pridružio umjetničkoj radionici i počeo prikazivati svakodnevni život Moskovljana. / Štandovi na moskovskom sajmu, Konstantin Makovski

Apolinarij Vaznecov bio je na čelu komisije za proučavanje Moskve i radio je na arheološkim iskopavanjima. Naslikao je Most Svih Svetih koji je povezivao okrug Zamoskvorječje s Kremljom i smatrao se jednom od moskovskih čudesnih znamenitosti. Sagrađen je 1693., a postojao je samo do 1853. / Zlatno doba Kremlja. Most Svih Svetih i Kremlj krajem 17.stoljeća. Apolinarij Vaznecov

Aristarh Lentulov bio je u kontaktu s predstavnicima kubizma tijekom studija u Parizu što se odrazilo u njegovim slikama. Moskva izgleda poput čudesnog i rascvjetanog „arhitektonskog čuda“ kao rezultat dinamičkog portretiranja građevina. / Katedrala sv. Bazila, Aristarh Lentulov, 1913.

Kazimir Malevič, osnivač suprematizma i autor poznate slike „Crni kvadrat“, preselio se u Moskvu sa suprugom i djecom nakon smrti majke. Preseljenje nije usrećilo obitelj. Supruga je nedugo po dolasku uzela djecu i napustila grad, nakon čega su se i razveli. Malevič je štovateljima najpoznatiji kao autor slika „Crveni kvadrat, crni kvadrat“, „Crni krug“ i „Juriš crvene konjice“. Pored toga slikao je i manje poznata, klasična djela. / Pogled na Mjasnički okrug u Moskvi, Kazimir Malevič, 1913.

Konstantin Korovin rođen je u Moskvi u kojoj je i odrastao i studirao. Dosta je putovao po svijetu i sjeveru Rusije. Autor je mnogih poznatih djela koja su nastala u inozemstvu, no uvijek se vraćao u svoj rodni grad gdje je slikao moskovske lokacije i radio kao scenograf u Boljšoj teatru. Ova slika prikazuje pogled na Kremlj iz hotela Balčug. Umjetnici i fotografi obožavaju ovaj hotel još od sovjetskih vremena zbog prekrasnih pogleda na Kremlj. Turisti se još i danas mogu sami uvjeriti u to. / Most Moskvorecki, Konstantin Korovin, 1914.

Ova slika dio je serije radova o Moskvi na kojima je Jurij Pimenov radio sredinom 30-ih godina prošlog stoljeća. Žena za volanom automobila bio je rijedak prizor u to doba. Suvremenici umjetnika ovaj prizor vidjeli su kao simbol novoga života, nove Moskve. / Nova Moskva, Jurij Pimenov, 1937.

Borisu Kustodievu otkrivena je upala leđne moždine 1909. Tijekom sljedećih 15 godina umjetnik je bio osuđen na invalidska kolica, a slikao je ležeći. U ovom teškom razdoblju naslikao je svoja najradosnija, najtemperamentija i najveselija djela. / Cvjetnica kod vrata Spasiteljeve kule na Crvenom trgu u Moskvi, Boris Kustodiev, 1917.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće