Četrnaest slika proljeća u Rusiji

Rusija je golema sjeverna zemlja gdje se mnogima čini kako zima nikako ne odlazi. Prvi mjesec proljeća, ožujak, u Rusiji se često prikazuje kao na ovoj slici: duboki snijeg i snijegom pokrivene kuće sa suncem koje proviruje kroz oblake prvi put nakon duge zime. // Ožujsko sunce, 1915., Konstantin Juon
Ovo bi mogao biti tipični proljetni dan u Rusiji – manje je snijega, no djeca se još uvijek sanjkaju niz bijele padine. Rani ožujak obično je doba kada se slavi Maslenica ili Šrovetide, kada se ispraća zima, iako se njoj još ne žuri da ode. // Sunčani proljetni dan, 1910., Konstantin Juon
Proljeće u St. Peterburgu u 19. stoljeću često je stizalo zajedno s poplavama. Grad je izgrađen u močvarnom području, u Finskom zaljevu, na ušću rijeke Neve. U njegovoj 300-godišnjoj povijesti, prema različitim izvorima, u Sankt Petersburgu je zabilježeno oko 300 poplava. // Proljeće u blizini St. Petersburga, 1896., Ivan Welz
„Stigle su vrane“ (1871.) slavna je slika ruskog slikara Alekseja Savrasova. Najprije je napravio skicu za nju u selu Molvitino kraj Kostrome (340 km od Moskve). Slika tipičnog ranoproljetnog dana nadopunjena je slikom Crkve Uzašašća, koja i danas stoji na svom mjestu.
Slikar Sergej Vinogradov slikao je uglavnom u dekorativnoj plein-air maniri. Najviše ga pamte po krajolicima s dnevnim svjetlom u prirodnim uvjetima. // Proljeće stiže, 1911., Sergej Vinogradov
Levitanu je buđenje prirode bio čest motiv. Posebno je volio proljetne krajolike sjeverne Rusije: vedro sunce i ljetne vrućine tek trebaju doći, a snijeg se topi i rijeke se oslobađaju leda. // Rano proljeće, 1899., Isaak Levitan
Život slikara Bogdanov-Belskog, autora ove slike, bio je pun kontradikcija. Bio je sin najamnog radnika, no studirao je na Carskoj akademiji umjetnosti Ilje Rjepina, slavnog ruskog slikara. Bogdanov-Belski dobio je odličnu naobrazbu, ali nikada nije izgubio dodir s ruskom prirodom i često se vraćao selu, motivu podučavanja djece na selu i jednostavnim ruskim ruralnim pejzažima koje je uzimao za teme. // Voda se topi, 1933., Nikolaj Bogdanov-Belski
Još jedna slika Isaaka Levitana posvećena proljeću. U Rusiji je njezino ime doslovno „Proljeće – Velika voda“, jer prikazuje trenutak kada rijeka buja i poplavljuje sve oko sebe. // Bujne proljetne vode, 1897., Isaak Levitan
Za Petrov-Vodkina, ovo je neobična vizija proljeća. Umjetnik prikazuje proljetni, već zeleni krajolik. U kasnijim godinama, slikar je napustio apstraktno slikarstvo i pokušavao se izraziti kroz prikaze običnih ljudi, junake njegovih slika. // Proljeće, 1935., Kuzma Petrov-Vodkin
Na ovoj slici, Kustodiev prikazuje osjećaj lakoće koja dolazi s proljećem. Umjetnik kao da prenosi osjećaj slobode – onu radost kretanja i disanja u dane kadastiže proljeće. // Proljeće, 1921., Boris Kustodiev
Venecianov je često prikazivao radnike i seljake. Na ovoj slici, žena s plugom i cijela okolna priroda kao da zajedno pozdravljaju proljeće. // Proljeće u poljima, Aleksej Venecianov
Za vrijeme revolucije 1917., lišen svog ateljea, platna i boja, Konstantin Korovinin bio je veoma potresen. Odselivši iz Moskve u Ostrovno na obale jezera Udomlja u Tverskoj oblasti (371 km od Moskve), umjetnik je slikao po sjećanju, u tehnici minijatura na kartonu. / Proljeće 1917., Konstantin Korovin
Stanislav Žukovski odrastao je na obiteljskom imanju, kojeg je izgubio po očevoj smrti zbog neplaćenih dugova. Preselio se u Moskvu, ali nastavio je slikati „plemićko gnijezdo“ (kako su zvali obiteljska imanja koja su se prenosila s koljena na koljeno, ujedno i naziv jednog Turgenjevljevog romana). Na ovoj slici proljeće se slavi stolom postavljenim za uskršnju trpezu. // Rano proljeće, 1902., Stanislav Žukovski
Portret nepoznate djevojke Ivana Kulikova iz 1912. Kulikov je diplomirao na Likovnoj akademiji i autor je velikog broja portreta i pejzaža. Uoči Prvog svjetskog rata, slikar je obilazio napuštena obiteljska imanja i izrađivao kopije slika i skulptura te arhivirao dokumente koje je nalazio. / Proljeće, 1912., Ivan Kulikov

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće