Solovecki otoci, djevičanska ljepota i okrutna povijest

S manastirima uvrštenim na listu Svjetske baštine UNESCO-a, netaknutim šumama i jezerima, Solovecki arhipelag mjesto je gotovo nezemaljske lepote, a vožnja čamcem do njega i u današnje vrijeme predstavlja nezaboravno iskustvo.

Od mjesta Solovecki polazi staza duga oko 12 km koja kroz šumu vodi do Sjekirne gore, najviše točke arhipelaga s oko 1000 m nadmorske visine.

Solovecki otoci uvijek su igrali važnu ulogu u povijesti Rusije. Masivni granitni zidovi otočke tvrđave bili su nepremostiva prepreka Šveđanima i Dancima, pa čak i moćnoj engleskoj floti, koja je opsjedala Solovecki manastir u Krimskom ratu 1854.

Otoci imaju dugu zatvorsku povijest. Od 15. stoljeća ovdje se nalazio i zatvor, zloglasan poput Bastilje ili Alkatraza, a surova tradicija nastavlja se i nakon Oktobarske revolucije 1917., kada je ovdje osnovan Solovecki logor specijalne namjene (tzv. „SLON“), prvi iz nove mreže kažnjeničkih logora koja je kasnije prekrila cijeli SSSR.

Solovecki otoci privlače i ljubitelje ezoterije i legendi o vanzemaljcima. Na otocima su se sačuvali drevni labirinti napravljeni od kamena, čija svrha do danas nije razjašnjena. Ipak, mnogi su uvjereni da su labirinte postavili vanzemaljci ili neka drevna civilizacija.

Tundra i njezin sjeverni biljni svijet zadivljuju na svoj način. Na otocima raste patuljasto drveće a kamenje je obraslo stogodišnjom mahovinom. Uz obalu se njišu duge alge i čini se kao da će se iz vode svakog časa pojaviti rusalka.

Manastir ponovo ima svoju flotu — ovog puta brodiće ukrašene ikonama, koji prevoze hodočasnike i turiste.

Solovecki manastir bio je nositelj kolonizacije sjevera Rusije. Živeći gotovo autonomno, manastir je bio bogat i utjecajan, imao svoje škole, tvornice, vojsku i flotu, a njegova knjižnica bila je jedna od najboljih u carskoj Rusiji.

Život stanovnika Soloveckih otoka uglavnom je vezan ili za manastir ili za turiste i hodočasnike.

Na Soloveckim otocima može se naći razne tipove smještaja, od internata do udobnih hotela i cijelih kuća za najam. Prosječna cijena dvokrevetne sobe u hotelu je 85 eura, i varira ovisno o sezoni. Postoje i razne varijante privatnog smještaja.