Telegram je aplikacija koju je 2013. godine pokrenuo Pavel Durov, osnivač društvene mreže „VKontakte“, inače najpopularnije u Rusiji. Aplikacija Telegram se tijekom 10 godina razvila u potpunu društvenu mrežu s 700 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, da bi 9. kolovoza 2023. godine prvi put nadmašila mrežu „VKontakte“ po prosječnoj dnevnoj posjećenosti. Telegram koristi više od 60% stanovništva Rusije.
Prvotno je Telegram bio osmišljen kao aplikacija za korisnike u inozemstvu. Rusko sučelje u aplikaciji se pojavilo tek 2017. godine. Unatoč tome, Rusija je jedna od vodećih zemalja po broju korisnika. U lipnju 2023. godine aplikacija je mjesečno pokrivala 63,1% stanovništva starijeg od 12 godina.
Telegram je 2022. godine čak nadmašio WhatsApp po prometu podataka, a prema prognozama, 2023. godine može preteći konkurenciju i po broju korisnika. Nagli porast publike također je potaknut blokadom Instagrama i Facebooka u Rusiji.
Telegram je nastao kao aplikacija, no danas je postao cjelovita društvena mreža jer uz razgovore ima i kanale koji funkcioniraju slično Facebook grupama. Korisnici se pretplate na kanal, vide objave na njemu, mogu ostavljati dojmove u komentarima te reagirati (slično "lajkovima"). Prednost Telegrama u odnosu na druge platforme leži u odsustvu algoritama. U ovoj aplikaciji nema odjeljka "Preporuke", pa korisnik sam odabire što želi vidjeti u svom sadržaju. Kanali su osmišljeni kao razgovori, a svaka objava prati obavijest svih članova grupe (obavijesti se mogu isključiti). Jedini način promocije na ovoj platformi je kupnja reklame na drugom kanalu ili izravno u aplikaciji. Ova zadnja vrsta reklame može se ukloniti kupnjom premium računa s dodatnim funkcijama, a te funkcije uključuju brzo preuzimanje datoteka, originalne naljepnice, dodatne alate za upravljanje razgovorima, prepoznavanje glasovnih poruka i mnogo drugog. Međutim, sve ključne funkcije su besplatne i stalno se nadopunjuju. Primjerice, u lipnju 2023. godine Telegram je dobio opciju Story(objave u formatu fotografija, slično Instagramu, koje nestaju nakon određenog vremena).
U dopisivanju s drugim korisnicima dostupne su funkcije odgođenog slanja poruka, kao i "tajni" razgovori zaštićeni "end-to-end" šifriranjem. Tajni razgovor se ne može nastaviti na drugom uređaju, a u njemu se koriste i poruke koje nestaju nakon određenog vremena. Zanimljiva funkcija je i pretraga osoba po geografskoj lokaciji. Dovoljno je dopustiti aplikaciji pristup geolokaciji i nakon toga možete ući u "Kontakte" i kliknuti "Pronađi ljude u blizini". Ako ne želite otkriti svoju lokaciju, možete u pretrazi razgovora odabrati željenu lokaciju jer korisnici često formiraju grupe povezane s određenom zemljom ili gradom.
Telegram ima puno korisnih botova koji računaju tečaj valuta, generiraju osobni pregled vijesti i obavljaju druge funkcije. Osim aplikacije na pametnom telefonu, ova platforma ima i verziju za računala.
Bezgranični pregled sadržaja bez algoritama zajedno s glasnikom doprinio je da Telegram postane glavni agregator vijesti u Rusiji, pri čemu su vijesti najzastupljeniji oblik sadržaja na ovoj platformi.
Pavel Durov, suosnivač Telegrama, 2017.
Tatan Syuflana/AP PhotoTvorce Telegrama čine braća Pavel i Nikolaj Durov. Pavel Durov je poznat i kao osnivač „VKontakte“, najpopularnije društvene mreže u Rusiji. Tu društvenu mrežu je prodao 2014. godine i sada živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Dubaiju, gdje se nalazi i glavni operativni centar platforme Telegram.
Telegram spada među pet najčešće preuzimanih aplikacija na svijetu. U Indiji je 2022. godine preuzet 70,48 milijuna puta, u Sjedinjenim Američkim Državama 20,03 milijuna puta, u Indoneziji 19,6 milijuna puta i u Brazilu 18,04 milijuna puta. A 2021. godine čak je dospio na drugo mjesto po preuzimanju u SAD-u. To se dogodilo kad je profil Donalda Trumpa blokiran na Twitteru.
Dodatni razlog bio je promjena politike privatnosti glasnika WhatsApp, koji je dobio mogućnost proslijeđivanja korisničkih podataka drugim aplikacijama tvrtke Meta. Tim koji razvija Telegram, s druge strane, odbija omogućiti pristup porukama i podacima svojih korisnika, čak i ako to traže vlasti, osim ako se sumnja da je korisnik terorist.
Danas je ovaj platforma blokirana u Kini, Iranu, Iraku i Pakistanu. Negdje je blokirana tijekom prosvjeda kako bi se ograničila mogućnost sudionika u prosvjedima da koordiniraju svoje korake putem glasnika, a negdje zbog "neprikladnog sadržaja".
Nisu to jedine zemlje u kojima je ova platforma blokirana. U pojedinim državama uzrok je bilo odbijanje tima Telegrama da ukloni određeni sadržaj ili stavi na raspolaganje tehnologiju dešifriranja osobnih poruka korisnika. Sigurnost korisnika i odbacivanje cenzure temeljni su principi politike ove platforme. Na primjer, za vrijeme pandemije COVID-19 Telegram nije htio ukloniti lažne vijesti o koronavirusu. Pavel Durov je to ovako komentirao: "…nismo smatrali da je naša uloga odlučivati što naši korisnici trebaju vjerovati umjesto njih. [...] Tijekom 20 godina upravljanja diskusijskim platformama primijetio sam da se teorije zavjere samo pojačavaju svaki put kad moderatori uklone njihov sadržaj. Umjesto da zaustavi pogrešne ideje, cenzura često otežava borbu protiv njih. Zato će širenje istine uvijek biti učinkovitija strategija od sudjelovanja u cenzuri".
U jednom trenutku platforma je bila blokirana i u Rusiji, no ta odluka je povučena 2020. godine, a broj ruskih korisnika se udvostručio za vrijeme blokade.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu