Kako Rusija rješava problem otpada
U Rusiji se svake godine baci oko 70 milijuna tona otpada, što je težina usporediva s 12 velikih piramida iz Gize. Površina službenih deponija povećava se svake godine za 400 000 hektara, što je više od teritorija Moskve i Sankt-Peterburga zajedno. Ako se ništa ne poduzme, površina deponija do kraja će desetljeća biti dvostruko veća od površine Azovskog mora.
Na sreću, izgleda da se ruska vlada odlučila ozbiljno pozabaviti ovim problemom. 2018. godine pokrenut je nacionalni projekt "Ekologija". Najvažniji je cilj ovog plana stvaranje održivog sustava za upravljanje čvrstim kućnim otpadom. Do 2024. godine treba biti formirano 220 novih suvremenih kompleksa za preradu, skladištenje i odstranjivanje otpada. Osim toga, do 2030. godine planirano je da se količina otpada koji stiže na deponije prepolovi i da se 100% otpada sortira, čime će se poboljšati uvjeti za funkcioniranje sustava reciklaže.
Do kraja desetljeća preko trećine kućnog otpada dobit će novi život kao sirovina za pravljenje drugih korisnih proizvoda. Na primjer, 400 aluminijskih konzervi može se iskoristiti za izradu dječjeg bicikla, a samo 25 plastičnih boca za jaknu od flisa. Trenutno se, međutim, u Rusiji reciklira samo 5-7% otpada.
U skoroj budućnosti "Ekologija" će napraviti mapu s informacijama o centrima za prikupljanje otpada, tako da svaka osoba može brzo pronaći najbliže mjesto u regiji za odlaganje stakla, papira, baterija itd. Osim što će građanima olakšati proces reciklaže, "Ekologija" ima za cilj educirati ih o važnosti koncepata kao što su održiva potrošnja, cirkularna ekonomija i nula otpada, što treba dovesti do minimalne proizvodnje otpada.
Dug put do kvalitetnog uklanjanja elektronskog otpada
Elektronski otpad čine različiti oblici električne i elektronske opreme koju vlasnici više ne koriste ili više ne obavlja svoju prvobitnu funkciju na zadovoljavajući način. Otpad je posljedica napretka tehnologije zbog čega nastaju zastarjela računala, laptopi, televizori i drugi uređaji koji zahtijevaju specijalne metode reciklaže zbog toksičnih nusproizvoda. Veći dio svjetskog elektronskog otpada reciklira se u zemljama u razvoju, gdje su uobičajene neformalne i opasne instalacije za ekstrakciju i prodaju metala.
Od 1. ožujka 2022. godine u Rusiji je zabranjeno bacanje kućnih aparata, računala ili hardvera u obične kontejnere. Ovi uređaji moraju biti reciklirani. Međutim, još nije uspostavljena infrastruktura koja bi omogućila poštovanje novih pravila.
"U ruskim regijama ima vrlo malo reciklažnih centara za prikupljanje kućnih aparata. Danas predstavlja izvjestan problem ako želite stvari kao što su televizori, hladnjaci, računala i druga oprema poslati na reciklažu. Postoji nekoliko poduzeća i kompanija koje primaju ovu opremu od građana, zatim odvajaju dragocjene metale od plastike i sve dijelove daju na reciklažu", objašnjava Julija Tocka, glavna urednica portala ecowiki.ru (online platforma koja promovira ekološki odgovoran način života i razvoj ekološke zajednice u Rusiji).
Općinske vlasti trebaju osigurati centre za sakupljanje elektronskog otpada. Prema riječima Tocke, dovoljan je jedan do dva ovakva centra po općini. Ako postoji infrastruktura za pravilno uklanjanje elektronskog otpada, ljudi će znati gdje mogu odnijeti svoje kućne aparate i ne riskirati plaćanje kazne.
Mogućnosti plastike
Dok upravljanje elektronskim otpadom i dalje predstavlja problem za Rusiju, kada se radi o plastici, Rusi su sve snalažljiviji i kreativniji. Pojavljuje se veliki broj startup kompanija i poduzeća koja pokazuju na koji način otpad jednog čovjeka lako može postati blago za drugog.
"Umnaja sreda" (Pametna okolina) je kompanija u Kalinjingradu koja proizvodi ulični namještaj kao što su kante za otpatke, žardinijere i klupe od upotrijebljenih plastičnih vrećica, folija i pijeska. U Jekaterinburgu tvornica "Uraltermoplast" plastiku prerađuje u polimere koji stječu novi život kao raznobojne ploče za igrališta, ograde i vrtni namještaj.
Kompanija "Aksion Rus" iz Moskve proizvodi inovativne superstrukturne materijale za željezničke pruge, kao što su željeznički pragovi od potpuno reciklirane plastike i materijal za popravak kompozitnih i drvenih pragova. Inače, oko 170 tona materijala koristi se za izradu pragova po kilometru željezničke pruge.
Galina Larina grafička je dizajnerica, eko-aktivistica i kreatorica brenda Plasticdoom. Sama je napravila stroj za topljenje plastike pomoću kojeg plastične vrećice transformira u kabanice, ruksake, kišobrane i šešire.
Ipak, to je samo jedna kap u oceanu. Prema podacima Ministarstva industrije i trgovine, Rusija svake godine proizvode oko 3,5-5 milijuna tona plastičnog otpada.
Ka Rusiji bez otpada
Inicijative kao što je nacionalni plan "Ekologija" u Rusiji su sigurno dobrodošle. Međutim, Tocka upozorava da, kada se radi o ambicioznom cilju sortiranja cjelokupnog otpada u svim regijama Rusije do 2030. godine, u obzir treba uzeti neke elemente koji će nas spriječiti da budemo pretjerano optimistični.
"Prije svega treba razmišljati o suvremenoj infrastrukturi. U zemlji se proizvodi ogromna količina otpada. Kako bi 100% otpada bilo sortirano, treba najprije sagraditi na stotine postrojenja za sortiranje. Drugo je pitanje kvaliteta sortiranja otpada. To su najčešće nečiste komponente koje se mogu sortirati, ali je pitanje u što se one mogu pretvoriti. Neophodno je uspostaviti lance proizvodnje, opskrbe i nabave recikliranih proizvoda. Treće je pitanje jačanje mjera koje sprečavaju i smanjuju stvaranje otpada. Odgovorna kupovina, prelazak na alternative koje se mogu više puta koristiti umjesto jednokratnih pakiranja i razdvajanje smeća prije nego što završi kao miješani otpad. Sve su to važni koraci koje možemo individualno poduzeti. Na primjer, odjeća: ako je bacimo s drugom vrstom otpada, isprljat će se i bit će pogodna samo za spaljivanje ili zakopavanje", kaže Tocka.
Na sreću, sve se može kad se hoće. Rusko je društvo spremno za promjene u sferi upravljanja otpadom. Ljudi su zabrinuti zbog stanja životne sredine. Prema istraživanju Greenpeacea iz 2020. godine, plastični otpad spada među pet najtežih ekoloških problema Rusije. I premda treba još mnogo toga učiniti na razvoju potrebne infrastrukture za sortiranje i reciklažu u Rusiji, posljednjih godina mnogi su Rusi odlučili uzeti stvari u svoje ruke i postati ekološki aktivni usvajajući filozofiju savjesne potrošnje.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu