Zašto Rusija ima tako puno milijunskih gradova?

Rusija zauzima četvrto mjesto na svijetu po broju gradova s populacijom preko milijun stanovnika. Samo Kina, Indija i Brazil imaju više milijunskih naselja. Općenito gledano, razina urbanizacije u zemlji već nekoliko desetljeća je preko 70 %. A pritom je Rusija na devetom mjestu kada se radi o ukupnom broju stanovništva sa samo 146 milijuna ljudi. Zašto građani najveće zemlje na svujetu preferiraju život u velikim gradovima?

Nabijeno, ali udobno

Većina ruskih gradova s preko milijun stanovnika nastala je u sovjetskom razdoblju kao rezultat posebne državne strategije koja je velikim gradovima davala specijalan status i više sredstava, što je značilo da su oni imali višu razinu obrazovanja, stanovanja i zdravstvene zaštite.

Anna Shishova / EyeEm/Getty Images

Klima je također jedan od razloga zašto ljudi biraju velike gradove. U njima je život lakši zimi i po lošim vremenskim uvjetima. Dolazak na posao je puno udobniji zahvaljujući dobrom javnom prijevozu i očišćenim ulicama. Osim toga, ovi veliki gradovi imaju bolju ponudu tržnih centara, kafića i centara za zabavu sa zagrijanim zonama gdje ljudi mogu provoditi vrijeme s prijateljima kada je vrijeme loše.

Sovjetski gradovi s preko milijun stanovnika smiju sagraditi metro, a ako ste posjetili Moskvu, sigurno ste primijetili da su stare stanice nevjerojatno lijepo uređene i dekorirane mramorom i mozaicima.

Prirodno, i drugi gradovi su također željeli ovakve stanice i podzemni promet koji bi riješio prometne probleme u gradu. Tako je metro sagrađen u samo 13 sovjetskih gradova, mada su, naravno, postojali i mnogi drugi infrastrukturni projekti.

Moskovski metro

Soltan Frédéric / Getty Images/Getty Images

Ruski gradovi danas više ne dobijaju tako povlašten tretman kao u sovjetsko doba, ali što je grad veći, privlačniji je za poslovanje i ulaganja, uključujući ugostiteljstvo, trgovinu i uslužne djelatnosti koji najuspješnije posluju u velikim urbanim centrima.

Preko 12 milijuna ljudi živi samo u Moskvi, a kada se tome dodaju stanovnici okolnih dijelova Moskovske oblasti, dolazimo do brojke od preko 20 milijuna.

Osim u ruskoj prijestolnici, preko milijun stanovnika živi i u sljedećim ruskim gradovima:

Sankt-Peterburg (5 milijuna)
Novosibirsk (1,6 milijuna)
Jekaterinburg (1,5 milijuna)
Kazanj (1,3 milijuna)
Nižnji Novgorod (1,2 milijuna)
Čeljabinsk (1,2 milijuna)
Samara (1,1 milijun)
Omsk (1,1 milijun)
Rostov na Donu (1,1 milijun)
Ufa (1,1 milijun)
Krasnojarsk (1,1 milijun)
Voronjež (1,1 milijun)
Perm (1,1 milijun)
Volgograd (1 milijun)

Iz sela u gradove

Osim Moskve i Sankt Peterburga, ostali veliki ruski gradovi pojavili su se relativno nedavno, u 20. stoljeću. Prema popisu iz 1897. godine, Moskva je imala oko milijun stanovnika, a Peterburg oko 1,3 milijuna. Sljedeći milijunski gradovi pojavili su se krajem 60-ih i to su bili Gorki (danas Nižnji Novgorod), Novosibirsk, Kujbišev (danas Samara) i Svjerdlovsk (danas Jekaterinburg).

Nižnji Novgorod

Mikhail Pivikov / EyeEm/Getty Images

Radi se o tome da je prije Oktobarske revolucije 1917. samo 15 % stanovništva Rusije živjelo u urbanim rajonima, dok je ostatak populacije naseljavao sela i bavio se poljoprivredom. To se promijenilo u ranim sovjetskim godinama kada je vlast krenula s programom industrijalizacije zemlje. Do 20-ih godina gradovi su se počeli formirati oko tvornica i rudnika širom zemlje. To je sovjetskom stanovništvu trebalo da osigura ne samo radna mjesta i stambeni prostor, nego i zabavu i aktivan društveni život.

Jekaterinburg

Pavel Lisicin / Sputnik

I čak i u najudaljenijim dijelovima zemlje gradovi nisu samo osiguravali radna mesta, nego i dobar javni prijevoz, parkove, kulturne centre i sveučilišta. Ova ubrzana urbanizacija nije se zaustavila ni za vrijeme Drugog svjetskog rata, tokom kojeg je osnovano preko 50 gradova, s obzirom da je veliki broj tvornica evakuiran iz središnje Rusije.

Uslijed ovakvog razvoja sredinom 20. stoljeća mnogi stanovnici SSSR-a su prešli iz sela u gradove u potrazi za boljim poslom, obrazovanjem i udobnijim životom.