Kada će Lenjina maknuti iz mauzoleja na Crvenom trgu?

Oleg Lastočkin/RIA Novosti
Bivši časnik Kremaljskog puka, Vladlen Gurkovski kaže da će Lenjin biti sahranjen tek kroz 50 godina.

Odluka da se tijelo Vladimira Lenjina iznese iz mauzoleja i sahrani bit će donešena kada među živima ne bude nikoga iz posljednje generacije koja je odgojena u SSSR-u i koja je iskreno vjerovala u "zavjete velikog vođe", rekao je Vladlen Gurkvski, bivši časnik Kremaljskog puka koji je 1961. godine sudjelovao u premještanju i sahranjivanju posmrtnih ostatataka Josifa Staljina. Tako je on prokomentirao inicijativu Sergeja Mitrohina, predstavnika stranke "Jabloko" ("Jabuka") u Moskovskoj gradskoj dumi, koji je predložio da se Lenjinovo tijelo sahrani.

"Kada više ne bude mene, kada ne bude ljudi koji su odlazili u mauzolej, vidjeli Lenjina i poštovali ga, tada će oni to učiniti. Treba proći još pedesetak godina. Moje osobno mišljenje je da nema potrebe sada uzburkavati situaciju oko te teme. Još su živi komunisti koji iskreno vjeruju u Lenjina", rekao je Vladlen Gurkovski.

On je dodao da se takve inicijative periodično pojavljuju i da ih iznose različiti ljudi, ali one nisu posljedica nekakvih ozbiljnih ideoloških promjena u Rusiji. Prema riječima Gurkovskog, to su samo pokušaji stjecanja političkih poena.

"Ne mislim da sada počinje nekakva delenjinizacija. Prije će biti da ljudi koji se izjašnjavaju protiv Lenjina žele samo privući pažnju na taj način. Mnogi žele okaljati vođu. Takvi ljudi ne poznaju povijest i ništa ne razumiju, ne udubljuju se u suštinu. Sjetimo se 1917. godine i kongresa Sovjeta na kojem je Lenjin rekao: ’Postoji takva partija!’ Zemlja je propadala i urušavala se", istaknuo je bivši časnik Kremaljskog puka.

Što se tiče premještanja i sahrane Staljinovih posmrtnih ostataka prije 60 godina, Gurkovski kaže da je to "druga stvar" i naglašava da je njegov vlastiti otac bio izložen Staljinovim represijama i da je dvije i pol godine bio pod istragom.

Vladlen Anatolijevič Gurkovski je bio neposredni sudionik premještanja i sahrane Staljinovih posmrtnih ostataka 1961. godine. Tada je po odluci partije tijelo jedinog sovjetskog generalisimusa iznijeto iz mauzoleja i sahranjeno na spomen-groblju ispred zidina Kremlja. Gurkovski je u to vrijeme bio pomoćnik načelnika počasne straže i neposredno je kontrolirao cijeli proces.

Što kažu pristalice i protivnici Lenjinove sahrane?

Ranije je zastupnik Moskovske gradske dume, Sergej Mitrohin pokrenuo inicijativu da se Lenjinovo tijelo iznese iz mauzoleja. On je apelirao da se vođa boljševika sahrani pokraj svojih bližnjih. Po Mitrohinovim riječima, Lenjin je negativna figura u ruskoj povijesti jer je djelovao pomoću njemačkog novca i raspustio Osnivačku skupštinu koja je trebala definirati daljnji put kojim će se zemlja kretati poslije odricanja cara Nikolaja II. od prijestolja.

Član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF) Leonid Kalašnjikov osudio je tu inicijativu. Prema njegovim riječima, to je manevar čiji je cilj skrenuti pažnju s problema u zemlji i na međunarodnoj sceni. Kalašnjikov smatra da se preko 60 % stanovništva Rusije protivi sahranjivanju Lenjinovog tijela.

Urbanist Andrej Ivanov je u za portal "lenta.ru" izjavio da bi u mauzoleju, kada se Lenjinovo tijelo iznese, mogao biti otvoren muzej posvećen žrtvama sovjetskih represija.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće