Što Rusija želi postići na summitu o klimatskim promjenama u Glasgowu?

Prema novoj analizi koju su izvršili stručnjaci na stranici Carbon Brief, posvećenoj klimatskoj analitici, Rusija je od 1850. godine izbacila u atmosferu 6,9 % ukupne emisije CO2 na planeti.

Policija i demonstranti na protestu "Pobuna protiv izumiranja" u Ulici Buchanan tokom summita COP26 u Glasgowu.

Jane Barlow/PA Images/Getty Images

Ako to nije dovoljno, podaci Unije zabrinutih znanstvenika pokazuju situaciju iz bolje perspektive. Oni govore da je Rusija četvrta zemlja u svijetu po godišnjoj emisiji CO2, a ako se uzme u obzir ukupna emisija iz predindustrijskog razdoblja, Rusija je na trećem mjestu i ispred nje su samo SAD i Kina.

Srećom, u Ruskoj Federaciji mnogi postaju svjesni stvarnih klimatskih promjena. U video-obraćanju summitu G-20 koji je održan u Rimu, predsjednik Vladimir Putin je izjavio da Rusija brže od zemalja G-7 smanjuje emisiju stakleničkih plinova.

Ispaša s tvorničkim dimnjacima u pozadini.

Dmitrij Makejev/Sputnik

Pa ipak, taj optimizam se može prihvatiti s određenom dozom opreza, budući da Ruska Federacija računa na svoje šume i močvare koje moraju apsorbirati dovoljnu količinu stakleničkih plinova kako bi klimatski ciljevi bili dostignuti, ali će pri tome povećavati emisiju CO2 sve do 2050. godine, piše ruski poslovni list "Kommersant" pozivajući se na projekt strategije Ministarstva ekonomskog razvoja Ruske Federacije.

Što će Rusija predložiti na summitu COP26?

Zamjenik premijera ruske Vlade Aleksej Overčuk.

Informativna služba Vijeća Federacije Ruske Federacije

Rusku delegaciju predvodi zamjenik premijera Aleksej Overčuk, a čine je:

•     Maksim Rešetnjikov (ministar ekonomskog razvoja);
•     Aleksandar Kozlov (ministar prirodnih resursa i ekologije);
•     Ruslan Edeljgerijev (specijalni predstavnik predsjednika   Ruske Federacije za pitanja klimatskih promjena);
•    Anatolij Čubajs (specijalni predstavnik predsjednika Ruske Federacije za veze s međunarodnim organizacijama).

Predsjednik Putin će nastupiti na summitu putem video-linka.

Summit u Glasgowu je po svojoj prirodi sličan Pariškom klimatskom sporazumu, gdje se radi o novcu, a ne o emisiji plinova, kaže Aleksej Kokorin, doktor znanosti i rukovoditelj programa za klimu i energetiku Svjetskog fonda za prirodu u predstavništvu Rusije.

"Cilj takvih summita je osiguravanje pomoći siromašnim i ugroženim zemljama, tako da tu imamo dvije grupe zemalja: pedesetak razvijenih, koje se obavezuju pružiti pomoć i 100-120 onih koje trebaju da primiti pomoć. I naposlijetku, postoji vrlo mala grupa zemalja koje ne primaju pomoć, a mogle bi staviti na raspolaganje manju novčanu pomoć na dobrovoljnoj osnovi. Rusija je u toj trećoj grupi. Prema tome, mi treba shvatiti da osnovni ciljevi i rezultati summita nisu direktno vezani za Rusiju i da ona neće imati nikakvih ekonomskih beneficija u ovom slučaju. Mi u takvim susretima sudjelujemo samo da bismo demonstrirali našu solidarnost, napredne ideje, itd. Rusija sudjeluje u sastavljanju tehničke dokumentacije za međunarodne projekte jer bi se neki od tih projekata mogli realizirati i na teritoriju naše zemlje. Ali u cjelini gledano, taj summit nije namijenjen Rusiji", objašnjava Kokorin.

Šumski požari u Republici Mari-El.

Maksim Bogodvid/Sputnik

Npr., u jednom od prvih većih dogovora postignutih na COP26 preko 100 svjetskih vođa je obećalo da će do 2030. godine obustaviti sječu šuma i potaknuti njihovu regeneraciju, što podrazumijeva 19,2 milijarde dolara državnih i privatnih investicija. Ali ta sredstva će biti izdvojena za tropske šume, tako da je za Rusiju ta investicija "nešto lijepo, jer je očuvanje tropskih šuma dobra stvar", dodao je Kokorin.

Druga važna pitanja na konferenciji bit će posvećena onome što je učinjeno od 2015. godine, otkako je potpisan Pariški klimatski sporazum, pa će se konstatirati je li je i u kojoj mjeri svijet uspio izbjeći katastrofu.

"Mi već imamo odgovor na to pitanje. I generalni tajnik UN-a, Antonio Guterres i Greta Thunberg kažu da je učinjeno vrlo malo i da se mi sada nalazimo u točki s koje više nema povratka", kaže Mihail Kaniščev, direktor ANSELMA, znanstveno-istraživačkog projekta usmjerenog na poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije ispušnih plinova.

Prema njegovim riječima, Rusija ima svoje vlastite nacionalne prioritete od kojih ovisi i njen nastup u Glasgowu. Na prvom mjestu je cilj da se nuklearna i hidroenergija proglasi za "zelenu energiju". Rusija je vodeća zemlja kada je reijč o izgradnji nuklearnih elektrana, tako da bi joj "zeleni" status nuklearne energije otvorio nove mogućnosti za izgradnju nuklearki širom svijeta, čime bi značajno bio dopunjen državni proračun za iduće dugogodišnje razdoblje.

Sajano-Šušenska hidroelektrana na rijeci Jenisej.

Press-služba ONF/TASS

Druga važna tema je spremnost Rusije da uzme u obzir projekte sekvestracije u okviru transgraničnog obeštećenja za povećanu emisiju CO2 i generalno u stvaranju jedinstvenog sustava trgovine ugljičnim jedinicama, ako ne u globalnim razmjerima, onda bar u Europi. Kozlov je javio agenciji Reuters da će ruska delegacija u Glasgowu inzistirati na tome da se bezrezervno uzmu u obzir kapaciteti ruskih šuma kada je riječ o njihovoj apsorpcijskoj moći.

"U vezi s tom inicijativom može biti problema", kaže Kaniščev. "Europljani ni sami nisu još izračunali apsorpcijski kapacitet šuma i način na koji se to može uzeti u obzir, tako da nisu spremni za taj ragovor s nama [s Rusijom]".

Još jedna velika ambicija Rusije na summitu UN-a u Glasgowu je ukidanje sankcija. Kaniščev smatra da su rasprave o sprječavanju klimatskih promjena prilika za Rusiju da inzistira na oslobađanju "zelenih" projekata od sankcija, što bi joj pružilo pristup "zelenim" financijama i tehnologijama. Pred odlazak u Glasgow, Ruslan Edeljgerijev nije isključio mogućnost da ruska delegacija pokrene pitanje ukidanja sankcija za "zelene" projekte.

"S obzirom na opasnost od katastrofe, zaista je jednostavnije staviti ruskim kompanijama na raspolaganje tehnologije koje će umanjiti njihov utjecaj na prirodu, kao i povoljne financijske uvjete koji će omogućiti da se ti projekti realiziraju, tako da nitko ne bude na gubitku", kaže Kaniščev.

Kokorin je, međutim, skeptičan u pogledu inicijativa ruske delegacije. Ako Rusija poboljša svoj imidž zahvaljujući ovoj konferenciji, to može na neki način utjecati na ukidanje sankcija, ali je vjerojatnost takvog ishoda krajnje mala. On smatra da "ruska delegacija zaista ima cilj ostaviti što bolji dojam na druge zemlje kako bi našim prijateljima bilo lakše da inzistiraju na ukidanju sankcija. Npr., Italija inzistira na ukidanju sankcija, tako da ona sada može reći: ’Pogledajte koliko je Rusija postala ekološki čistija’".

Mi smo ono što gradimo

Industrija, promet i poljoprivreda se najčešće spominju kao "krivci" klimatskih promjena, ali je građevinski sektor odgovoran za oko 40% emisije štetnih plinova u cijelom svijetu. U Rusiji građevinski sektor emitira 21 % ukupne količine CO2 vezane za energetiku.

Dim iz dimnjaka termoelektrane TEC-2 u Novosibirsku.

Aleksej Krjažev/Sputnik

Iz tog razloga zgrade i infrastruktura zauzimaju važno mjesto na spisku ekoloških tema, pored obnovljivih izvora energije i sječe šuma.

U siječnju 2019. godine Rusija je imala 21 432 000 stambenih zgrada, od toga je 17 213 000 u upotrebi od prije 1995. godine, bez normativa vezanih za štednju energije, kaže Konstantin Borisov, vodeći znanstveni suradnik Centra za energetsku učinkovitost 21. stoljeća (CENEF).

"Zgrade koje su izgrađene prije važećih normativa vezanih za štednju energije glavni su uzrok visoke potrošnje grijanih i energetskih resursa i visoke emisije stakleničkih plinova", dodaje.

Građevinski sektor ima značajan potencijal kada je riječ o smanjenju emisije stakleničkih plinova i Rusija bi na taj način mogla dati veliki doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, i pokraj svih istraživanja koja govore o potrebi riješavanja ovog problema, tema građevinskog sektora, po svemu sudeći,nije na dnevnom redu ruske delegacije u Glasgowu.

Koliko je tema klimatskih promjena značajna za Rusiju?

Rusija se zagrijava 2,5 puta brže od ostatka planeta i posebno se brzo zagrijavaju njene arktičke regije, izjavio je predsjednik Putin u video-obraćanju na summitu G-20. Samo u toku proteklog desetljeća, prosječna godišnja temperatura u Rusiji se podigla za 0,5°C, tako da se u sve većoj klimatskoj krizi Rusija suočava s mnogobrojnim opasnostima, među kojima su širenje neplodnog pustinjskog areala, erozija tla i topljenje permafrosta, rekao je Putin, dodavši da su jug i istok Rusije u tom pogledu posebno ugroženi.

Roman Denisov/Sputnik

Ministarstvo prirodnih resursa i ekologije napravilo je spisak mogućih posljedica klimatskih promjena i taj spisak je dugačak: "Zgrade, putevi i druga infrastruktura brže će propadati zbog deformacija temperature i vlažnosti... Intenziviranjem padalina povećava se i vjerojatnost podizanja riječnog vodostaja i bujičnih tokova, što će izazvati poplave i uništenje obalske infrastrukture".

Rusija svake godine troši 4-6% svoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) za saniranje posledica ekoloških katastrofa.