Kako Rusija pomaže afganistanskim izbjeglicama?

Omid, 30-godišnjak koji je završio studije engleskog jezika i književnosti na državnom sveučilištu u Heratu u Afganistanu, prije samo godinu dana radio je kao urednik na afganistanskom TV kanalu. Sad je već treći mjesec kako se budi u četiri ujutro. Sat vremena kasnije otvara se pijaca "Moskva" u rajonu Ljublino na jugoistoku ruske prijestolnice, gdje je njegovo novo radno mjesto.

Svakog radnog dana od pet ujutro do šest uvečer Omid iznosi iz skladišta i prodaje kineske torbe i novčanike. Za to dobija 30 000 rubalja mjesečno (oko 350 eura). Ovaj novac mu je dovoljan za hranu, krevet u sobi s 8 ležajeva nedaleko od pijace (8 000 rubalja mjesečno ili oko 90 eura) i pomoć koju šalje ženi u Afganistan. Prema njegovim riječima, u Rusiji se osjeća depresivno, a vlasnik tezge na pijaci svakog dana od njega traži da još više radi.

Usprkos Omidovim žalbama, on je ipak imao sreće naći posao i stan. Mnogi ilegalni doseljenici nemaju ni toliko i osuđeni su na znatno teže uvjete života.

Omid

Iz osobnog arhiva

"Htio bih da mi netko pomogne da se ovdje prijavim i dobijem dozvolu da moja obitelj i žena dođu u Rusiju. Afganistan mi je uništio život, donio mi je puno nesreće, počinjem u Moskvi od nule, ali to je vrlo teško, umoran sam", kaže Omid.

13. travnja predsjednik Joe Biden priopćio je da će se američke trupe povući iz Afganistana do kraja kolovoza 2021. godine (američka vojna kampanja u Afganistanu počela je 2001. godine poslije terorističkog napada 11. rujna). Za četiri mjeseca islamistički radikalni pokret "Taliban" u potpunosti je osvojio Afganistan, što su njegovi predstavnici objavili 15. kolovoza 2021. godine.

Službena predstavnica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova je izjavila da je Rusija spremna izvući afganistanske izbjeglice, ali samo u strane zemlje.

"Spremni smo pružiti usluge ruskog civilnog zrakoplovstva za prebacivanje svakog broja afganistanskih građana, uključujući žene i djecu, u bilo koju stranu zemlju koja bude zainteresirana da ih primi i smjesti", izjavila je Zaharova na brifingu s novinarima 19. kolovoza.

Predsjednik Rusije je protiv primanja izbjeglica iz Afganistana u Rusiju, kao i u zemlje Srednje Azije, prije nego što dobiju vize za SAD i Europu. Prema njegovim riječima, to ugrožava sigurnost zemlje, jer sa izbjeglicama u zemlju mogu ući teroristi.

"Njih [izbjeglica] može biti na tisuće, pa i stotine tisuća. Može ih biti i više milijuna. A mi s tim našim najbližim saveznicima i susjedima nemamo vizna ograničenja. A i kakva nam je granica? Tisuće kilometara. Čovjek može sjesti u auto ili na magarca i krenuti preko stepe", izjavio je ruski predsjednik 22. kolovoza na sastanku sa predstavnicima stranke "Jedinstvena Rusija".

Pritom Rusija i inače krajnje rijetko daje status izbjeglice. Krajem 2020. godine u Rusiji je bilo samo 455 izbjeglica, tokom 2020. godine ovaj status je dobilo samo 28 osoba, piše "Parlamentskaja gazeta", pozivajući se na izvještaj Federalne agencije za pitanja nacionalnosti.

Alisa Reĭhtman

Do 25. kolovoza Rusija je pomoću pet zrakoplova Ministarstva obrane izvela iz Afganistana svoje državljane, kao i državljane Bjelorusije, Kirgistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Ukrajine, ukupno oko 500 osoba. Međutim, neki Afganistanci su ipak uspjeli stići u Rusiju. Osim toga, na ruskim sveučilištima školuju se studenti iz Afganistana koji se boje vratiti se kući i sanjaju o tome da iz zemlje koju su osvojili talibani spase svoje bližnje.

Koliko ih ima, kako preživljavaju u Rusiji i tko im pomaže da se snađu u zemlji koja službeno nije priopćila da će primiti izbjeglice iz Afganistana?

Ulazak u zemlju pomoću FAN ID, zatvor i novčane kazne

15. kolovoza 2021. godine, na dan kada su talibani službeno osvojili Afganistan, u uske hodnike jedne neugledne zgrade u Moskvi ušlo je desetak uznemirenih afganistanskih studenata Rostovske škole za vodiče policijskih pasa Ministarstva unutarnjih poslova Rusije u Jegorjevsku (97 kilometara od Moskve). U zgradi se nalazi jedna od nekoliko neprofitnih organizacija u Rusiji za pružanje pomoći migrantima i izbjeglicama "Civilno sadejstvo" (2015. godine Rusija je ovu organizaciju proglasila za stranog agenta). U svom centru pružaju pravnu, medicinsku, humanitarnu pomoć, a također pomažu izbjeglicama da se socijaliziraju i nauče ruski jezik na tečajevima.

Alisa Reĭhtman

Studenti su suradnike organizacije molili da im pomognu prebaciti njihove obitelji u Rusiju i zanimali se hoće li ih vratiti nazad u Afganistan.

"Mnogi plaćaju svoje školovanje i pritom ne mogu uz to raditi. Školovanje plaćaju roditelji iz Afganistana, a mnogi od njih su sad izgubili poslove i stanove. Mi studente pokušavamo ih umiriti, savjetujemo ih, ali ne znamo hoće li će naša država besplatno školovati afganistanske studente", kaže rukovoditelj prijemnog odjela organizacije, Lajla Rogozina.

Osim studenata, u lipnju 2021. godine stanovnici Afganistana su slobodno ulazili u Rusiji na osnovu propusnica navijača FAN ID na utakmice Europskog prvenstva u nogometu. Prema pravilima ulaska u zemlju na osnovu navijačke putovnice, stranci su morali napustiti Rusiju do 12. srpnja 2021, ali su Afganistanci, saznavši za situaciju u svojoj zemlji, iskoristili FAN-ID kao mogućnost bijega iz zemlje.

"Nedavno je kod nas došao bivši poslovnjak s majkom i sestrom, vlasnik tvornice za proizvodnju klima-uređaja u Afganistanu. Dok je bio na utakmicama Euro-2020, njegov posao su preuzeli i pokrali talibani. On je tamo imao autoritet, novac i odjednom je izgubio sve. Rekao je: 'Ako se vratim, ubit će me. Ovde iznajmljujem stan, nemam gdje raditi. Ako bi sutra zavladao mir, odmah bi se vratio'", ispričao nam je koordinator-prevoditelj organizacije, Fahim Feroz.

Evakuacija ruskih državljana iz Afganistana zrakoplovom Il-76MD

Sputnik

"Svakog dana 10-20 Afganistanaca dolazi u 'Civilno sadejstvo' tražeći pomoć za dobijanje privremenog boravka ili privremenog političkog azila. Za to vrijeme oni iznajmljuju stan od drugih Afganistanaca i zapošljavaju se na pijacama, jer nigdje drugdje neće ih primiti. Neke izbjeglice mogu postati žrtve skinheadsa, ali se to u posljednje vrijeme rijetko događa. Ako se obrate migracijskoj službi radi dobijanja dokumenata, Afganistance uhićuju. Ne tjeraju ih iz zemlje, ali im naplaćuju kaznu od 5 000 rubalja (oko 6o eura) za kršenje boravka na teritoriju Rusije."

Također, dio Afganistanaca je u lipnju i srpnju 2021. godine prešao u Rusiju preko Uzbekistana i Tadžikistana, ali neki od njih su uhićeni na granici ili na teritoriju Rusije i osuđeni na zatvor, kaže Lajla Rogozina.

"U Saratovu imamo veliku obitelj koja je uspjela ilegalno prijeći granicu preko Tadžikistana, oni su u Rusiji tražili politički azil. Muškarci su uhićeni i proveli su u zatvoru u Saratovu dva mjeseca, mi smo za to vrijeme novčano pomagali ženama i djeci, na kraju ih je migracijska služba smjestila u izbjeglički kamp u Krasnoarmejsku", kaže Rogozina.

Prema njenim riječima, svako obraćanje za novčanom pomoći "Civilno sadejstvo" posebno razmatra. Novac dolazi iz donacija ili kao pomoć veleposlanstava zemalja Europske unije. Najčešće novac daju teško oboljelim osobama i obiteljima s puno djece.

"Smatram da, ako su se afganistanske izbjeglice već našle u Rusiji i ne mogu se vratiti kući, jer im tamo prijeti opasnost, država ih mora primiti, a ne da im otežava situaciju", zaključuje Rogozina.

Živjeti u Rusiji i strahovati za Afganistan

Evakuacija ruskih državljana iz Afganistana, aerodrom Čkalovski, Moskovska oblast

Sputnik

Omid iz Afganistana, spomenut na početku teksta, kao i druge izbjeglice, vjerojatno je planirano ušao u Rusiju na osnovu FAN-ID-a, nadajući se da će tu i ostati. U njegovom rodnom Heratu ostali su mu žena i obitelj.  

"Išao sam u 'Civilno sadejstvo', tamo su mi rekli kako moram tražiti dozvolu privremenog boravka, ali se bojim obratiti migracijskoj službi, jer nemam nikakve dokumente i mogu me uhititi. Bojim se, ali se nadam da ću moći da dovesti obitelj", kaže Omid.

Još jedan stanovnik Afganistana, 25-godišnji Bašir iz Kabula, student je 4. godine prometnog fakulteta i živi u studentskom domu. Njegovi rođaci su ostali u Kabulu, a on uz studije radi kao prevoditelj s perzijskog na ruski jezik.

"Tamo nema posla, ničeg nema, sve kancelarije su zatvorene, djevojke se ne mogu školovati i banke su zatvorene. Hoću pomoći obitelji, ali ne znam kad će se sve to završiti", kaže Bašir.

Još jedan broj diplomiranih studenata ruskih fakulteta bio je prinuđen vratiti se u Afganistan, ali i dalje traže način da ponovno dođu u Rusiju. Strani student može dobiti privremeni boravak u Rusiji ako je na studiju imao odličan uspjeh.

Eljham se 2016. godine upisao u vojnu školu "Maršal Sovjetskog Saveza K. Rokosovski" u Blagovješčensku (7,8 hiljada kilometara od Moskve). Dobio je diplomu s ocjenama koje mu nisu omogućavale da dobije privremeni boravak u Rusiji i 2021. se morao vratiti u Kabul. Htio bi se vratiti u Rusiju, jer je život u Afganistanu sad puno teži.

"Cijene brašna, ulja i riže su skočile nekoliko puta, mog prijatelja su prebili talibani. Nova vlast uopće nema planove za budućnost. Kažu: 'Trpite, Allah će pomoći'. Htio bih vizu za Rusiju, ipak sam tamo proveo šest godina, spreman sam služiti u vojsci i dalje, ali ne znam kako se vratiti", kaže Eljham.

Rusija nije za izbjeglice

Prema procjeni prevoditelja, Fehima Feroza, u Rusiji živi ukupno 100 000 Afganistanaca. Samo 256 njih ima status izbjeglice, koji su dobili još 90-ih, još 514 Afganistanaca živi u Rusiji na osnovu privremenog azila, piše "Kommersant", pozivajući se na podatke Ministarstva unutarnjih poslova za 2020. godinua.

U Rusiji obično žele ostati radni migranti bez visokog obrazovanja, dok Afganistanci koji govore engleski s visokim obrazovanjem, posebno liječnici i inženjeri, žele otići u Europu, koristeći Rusiju kao prolaznu stanicu, kaže Fahim.

Feroz bi volio da Rusija Afganistancima omogući legalni boravak, kako bi mogli slobodno raditi, sami sebe izdržavati i plaćati poreze.

"Rusija nije zemlja za izbjeglice. Ja sam taj status dobio s velikim teškoćama poslije 15 godina, a za dobijanje državljanstva bilo mi je potrebno preko 20 godina, mada sam radio i kao prevoditelj i na radiju 'Sputnik'. Naši ljudi po nekoliko mjeseci čekali razgovor za privremeni azil, mada bi im on trebao biti omogućen u roku od tjedan dana po dolasku u zemlju. Tako ih dočekuje Rusija", zaključuje Feroz.