"Ne dirajte mi praznike": Zašto Rusi imaju 11 dana odmora u siječnju?

Valerij Šarifulin/TASS
Nakon Nove godine Rusi imaju još 8-11 dana državnih praznika da jedu i piju, šeću se ili izležavaju gledajući filmove i serije. I spremni su ubiti ako im netko dirne u to pravo! Nije važno što se nakon takvog razdoblja vrlo teško vratiti na posao.

Zamislite situaciju u kojoj ruski ministar predlaže da se ukine desetodnevni novogodišnji zimski odmor kako bi se povećala produktivnost rada u zemlji. On bi istog trenutka postao najomraženiji čovjek u zemlji. Mnogi Rusi, čak i oni koji smireno prihvaćaju sve zakone i sva ograničenja koja uvodi vlada, pobunili bi se i izašli na ulice da u masovnim protestima i neredima brane svoje pravo na odmor.

To je zapravo scenarij najnovijeg ruskog televizijskog show programa "Nova godina" sa specijalnim nazivom "Posljednji ministar". Taj scenarij je vrlo blizak stvarnosti, jer se svake godine pokreću inicijative da se smanji broj slobodnih dana tijekom novogodišnjih i božićnih praznika, s obzirom na to da strada ruska ekonomija. Zasad nijedna takva inicijativa nije urodila plodom. Čak je i predsjednik Vladimir Putin još u veljači 2012. godine (kada je bio premijer) predložio da se bar neki siječanjski slobodni dani prebace na svibanj, ali se to nije dogodilo.

Duži novogodišnji odmor je relativno mlada tradicija. Pojavila se tek 2004. godine, ali su je Rusi brzo prihvatili kao svetinju u koju se ne smije dirati. Nakon cijele godine napornog rada, nakon pretprazničnog "ludila" i priprema za praznik, i nakon kulminacije u "najluđoj noći" ljudi jednostavno zaslužuju neko vrijeme provesti s obitelji iodmoriti se. Takvom logikom su se rukovodili ruski zakonodavci, a građani se u potpunosti slažu s njima.

Kako su Rusi "isposlovali" taj zimski odmor?

Nova se godina nije posebno proslavljala sve do Staljinovog doba. Prije revolucije 1917. godine Rusi su slavili pravoslavni Božić, i to po Julijanskom kalendaru, 25. prosinca. Boljševici su uveli Gregorijanski kalendar, po kojem pravoslavni Božić pada 7. siječnja, ali je svejedno proslava vjerskih praznika bila zabranjena, s obzirom na to da se SSSR pozicionirao kao ateistička država.

Međutim, bilo je očigledno da ljudima još uvijek trebaju nekakvi zimkski praznici i običaji. Staljin je ponovo uveo običaj kićenja jelke, ali ne božićne nego novogodišnje. Taj praznik je bio više orijentiran na djecu. Ona su se oblačila u karnevalske kostime i dobivala razne poklone.

U početku su vlasti dale malo odmora sovjetskom radnom narodu nakon krvavog i iscrpljujućeg Drugog svjetskog rata, pa su 1. siječnja 1941. godine proglasile državnim praznikom. Ali već sutradan, 2. siječnja, svi su se morali vratiti na posao. Samo su djeca mogla uživati u zimskim praznicima koji su trajali tjedan dana.

Tenkisti sa zastavom uoči odlaska na front. Obrana Moskve, 31. prosinca 1941.

Tijekom Perestrojke 1991. godine pravoslavni Božić 7. siječnja također je postao državni praznik. Zatim je 1992. i 2. siječanj dodan na popis prazničnih dana, da bi krajem 2004. građani Rusije dobili čitavih pet dana odmora. Inicijativu je pokrenula grupa zastupnika Državne dume iz različitih stranaka, uz obrazloženje da se na taj način roditeljima omogućava da zimske praznike provedu sa svojom djecom, što će učvrstiti obiteljske veze.

Tih pet dana su obuhvaćali i vikend ili su bili vezani za njega, a 7. siječnja (koji je također već postao državni praznik) bio je sasvim blizu... Pored toga, smatralo se da nije pošteno da državni praznik padne na vikend, koji je ionako slobodan, pa je uvedena specijalna procedura u okviru koje se praznik prenosi na ponedeljak, a zatim i na druge dane.

Za vrijeme novogodišnjih praznika bili su organizirani

Tako je pet dana odmora često prerastalo u 8 ili 10 dana. "Idealan" spoj slobodnih dana i vikenda dogodio se 2015. godine, kada je bilo cijelih 11 dana odmora.

I najzad, 2012. godine (iste godine kada je Putin predložio da se skrate novogodišnji praznici!) vlasti su odlučile ne oslanjati se na slučaj, pa su službeno uvele neradne dane od 1. do 8. siječnja, nevezano za vikende ili bilo što drugo. Ako nakon toga uslijedi vikend, kao što se dogodilo 2020. godine, onda neka i on bude slobodan. Pored toga, 31. prosinca 2020. godine također je proglašen neradanim danom.

Kakav značaj ovi praznici imaju za narod i zemlju?

Proslava božićnih praznika na središnjem trgu u Vladivostoku.

Prema podacima Sveruskog centra za proučavanje javnog mnijenja (VCIOM), početkom 2020. godine 51% ruskih građana se izjasnilo da je inicijativa o višednevnom odmoru dobra ideja. U najvećoj mjeri su to odobravali mladi ljudi od 18 do 24 godine starosti (75% njih je pozitivno ocijenilo duži novogodišnji odmor), i od 25 do 34 godine (66%).

S druge strane, 33% ispitanika nije odobrilo duži odmor, dok je približno 3% u cjelini podržalo ideju, ali je predložilo da ti neradni dani budu u svibnju.

Početkom 2020. godine stručnjaci su izračunali da svaki dan praznovanja košta Rusiju 120-150 milijardi rubalja (oko 1,9-2,4 milijarde dolara), a čitav odmor ukupno oko bilijun rubalja (oko 16,2 milijarde dolara).

Dječak na tubing stazi za sanjkanje, VDNH, Moskva.

Proizvodnja u tvornicama i pogonima tijekom zimskih neradnih dana smanjuje se otprilike za 15-20%, dok istovremeno potražnja u maloprodaji raste za 30-50%. Prodavaonice, kazališta, kina i kafići nastavljaju raditi, jer su ljudi spremni trošiti novac na kupovinu i zabavu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće