Upoznajte jednu od najopasnijih biljaka u Rusiji

Svakog ljeta Rusi oblače specijalna zaštitna odijela, uzimaju najoštrije kopače i kreću u borbu protiv svinjskog korova Sosnovskog (Heracleum sosnowskyi, na ruskom "borščevik Sosnovskogo"). Taj korov nalikuje na divovski kopar, ali može biti opasan po život. Raste na svakom mjestu, i pokraj ceste i po dvorištima. Zbog čega je toliko opasan?

Kako se "borščevik Sosnovskog" pojavio u Rusiji?

Svinjski korov se u Rusiji pojavio u teškim vremenima poslije Drugog svjetskog rata, kada je Sovjetskom Savezu bilo krajnje neophodno podići svoju poljoprivredu na noge.

Borščevik na njivama sovhoza "Gorošino", koji se uzgaja za silažu. Pskovska oblast, 29. srpnja 1974.

Aleksandar Ovčinjikov/TASS

S obzirom na nestašicu stočne hrane, rukovoditelji kolhoza su tražili jeftinu biljku koja bi mogla poslužiti u tu svrhu. Obratili su pažnju na šapiku, koja je prvobitno bila zastupljena u hladnim planinskim predjelima Turske i Gruzije i nikada se nije širila izvan tog područja. Tako je bilo sve do 1950-ih, kada je učinjen eksperimentalni pokušaj da se ta biljka uzgoji u Kabardino-Balkariji. Rezultat je bio nevjerojatan. Ispostavilo se da se biljka razmnožava velikom brzinom i dostiže divovske razmjere, tj. da može porasti i četiri metra u visinu. Botaničarka Ida Mandenova je opisala tu vrstu i dala joj ime po svome učitelju Dmitriju Sosnovskom.

Godinama su znanstvenici eksperimentirali sa svinjskim korovom Sosnovskog na različitim znanstvenim institutima Lenjingrada, Moskve, Karelije i Ukrajine. "Borščevik" se odlično prilagodio novom podneblju. Specijalno se uzgajao kao krmna kultura za silažu, čak je kultiviran i u botaničkim vrtovima kao ukrasna biljka.

U isto vrijeme je i Norveška vršila eksperimente s drugom vrstom šapike, ali su Norvežani došli do zaključka da krave koje jedu tu biljku daju mlijeko bez okusa, a u potomstvu im se pojavljuju mutacije. Pored toga, sok iz stabljike izaziva dermatitis. Zbog svega toga se u Sjevernoj Europi odustalo od primjene šapike u ishrani stoke. Ali u SSSR-u i drugim socijalističkim zemljama ovaj se korov intezivno uzgajao sve do 1980-ih, kada je već praktički bio svuda rasprostranjen.

Zbog čega je borščevik toliko opasan?

Borščevik (lat. Heracleum)

Global Look Press

U svijetu postoji oko 70 poznatih vrsta divovskog svinjskog korova. Sve one, naravno, nalikuju jedna na drugu, ali su pojedine varijacije manje ili više otrovne. Neke od njih se čak mogu i pojesti. Zanimljivo je da ruski naziv "borščevik" jako podsjeća na riječ "boršč". Možda je takav naziv i dobio zato što se od spomenute vrste može pripremati hrana.

Ali ako niste znanstvenik koji se profesionalno bavi botanikom, bolje je da se nikada ne približavate nijednoj od tih 70 vrsta ove biljke. Svinjski korov Sosnovskog je iznimno opasan, a on je ujedno i najrasprostranjenija vrsta u Rusiji.

Borščevik (lat. Heracleum)

Global Look Press

Jedna od glavnih aktivnih supstanci u borščeviku Sosnovskog je furokumarin, koji štiti biljku od insekata i divljih životinja, ali je ujedno otrovan i za čovjeka. Ako dodirnete stabljiku borščevika ili, još gore, ako dođete u dodir sa sokom iz stabljike, u najboljem slučaju ćete zadobiti opekline na koži. Tkivo na području opekotine će biti izuzetno osjetljivo na sunčevu svjetlost i bit će potrebno mnogo vremena da rane zarastu. Čak i kada potpuno nestanu tragovi tih opekotina, one se mogu ponovo pojaviti ako se koža izloži suncu. Ukoliko slučajno dodirnete stabljiku, potrudite se pažljivo oprati sok vodom i sapunom. I odmah se obratite liječniku. Opekline mogu biti smrtonosne ako zahvate 80% kože.

Kako se boriti protiv ovog korova?

Radnici službe za dezinfekciju prskaju herbicidima borščevik u Podmoskovskoj oblasti.

Sputnik

Šapika se vrlo brzo razmnožava. Počinje rasti krajem proljeća, cvatovi se pojavljuju tijekom ljeta i cvjetaju do listopada. Vjetar lako raznosi sjeme na sve strane, i to vrlo daleko, tako da kroz par godina biljka izbija na novom mjestu i na taj način agresivno i nekontrolirano zauzima nove teritorije. A tamo gdje raste šapika više ništa ne raste.

Zbog toga se Rusi bore protiv ovog korova na razne načine, od mehaničkog iskopavanja korijena do primjene pesticida. Ako je borščevik tek počeo rasti, obično se iskopava s korijenom i spaljuje. Cvatove treba pokriti plastičnom vrećicom ili nečim sličnim da se zrelo sjeme ne raspe i ne odleti, a zatim ih spaliti. U ekstremnim slučajevima, kada je teren gusto pokriven ovim korovom, koriste se herbicidi (a zatim se korov, naravno, spaljuje). Znanstvenici su izračunali da je potrebno pet godina kako bi se borščevik iskorijenio jer njegovo sjeme ostaje u zemlji.

U Moskovskoj oblasti je 2018. godine uvedena novčana kazna za vlasnike zemljišta na kojima nekontrolirano raste svinjski korov. Kazna može biti i 5000 rubalja (oko 70 dolara) za privatna lica i čak milijun rubalja (oko 14 000 dolara) za poduzeća.