Putin je usporedio Pečenege i Polovce s koronavirusom. No tko su oni?

Aleksandar Družinin/Sputnik, Tretjakovska galerija
Ova su se drevna nomadska plemena borila protiv ruskih knezova, ali i dogovarala s njima dinastičke brakove.

Vladimir Putin je 8. travnja još jednom govorio o epidemiji koronavirusa.

Tijekom internetskog sastanka s članovima vlade i šefovima ruskih regija, ruski je predsjednik s njima razgovarao o širenju koronavirusa u Rusiji i mjerama koje su potrebne za suzbijanje bolesti.

Odjednom je, na samom kraju svog govora, predsjednik skrenuo na temu ruske povijesti i ponudio krajnje poetsku analogiju o učinku pandemije koronavirusa na ruski narod. Naime, Putin se osvrnuo na Pečenege i Polovce...

Predsjednik Putin je rekao sljedeće:

"Dragi prijatelji! Sve prolazi, proći će i ovo. Naša je država u više navrata prolazila kroz ozbiljna iskušenja: mučili su nas Pečenezi, kao i Polovci - Rusija se nosila sa svime. Pobijedit ćemo i ovu koronavirusnu bolest. Zajedno ćemo sve prebroditi."

Neki Rusi, a kamoli stranci, nisu odmah shvatili tko su Pečenezi i Polovci i kakve veze imaju s pandemijom koronavirusa.

Evo što trebate znati.

Pečenezi i Polovci (poznati i kao Kumani) bili su dvije velike skupine turkijskih nomadskih plemena, koje su između 8. i 13. stoljeća naseljavale i selile se oko crnomorskih stepa i dalje na istok. Na mnogo su načina imali veze s ruskim knezovima i ruskim narodom.

Nakon bitke kneza Igora s Polovcima, Viktor Vasnjecov.

Ta plemena nisu razvila pisani jezik i zato nisu za sobom ostavila puno podataka. Ipak, povjesničari - koji svoje znanje o tim plemenima temelje na ruskim ljetopisima - kažu da je odnos tih nomadskih plemena s Rusima bio daleko od beskompromisno neprijateljskog.

"Rat i mir između ruskih knezova i Polovaca izmjenjivali su se u prilično pravilnom redoslijedu", rekao je povjesničar Fjodor Uspenski u intervjuu za Meduzu.

Prema riječima stručnjaka, plemena koja je Putin spomenuo doista su Rusima stvarala probleme: na primjer, Pečenezi 1036. opsjedaju Kijev, glavni grad Kijevske Rusi. A to je bio samo jedan od mnogih krvavih sukoba između Rusa i ovih nomada. 

Smrt kneza Svjatoslava u bitci s Pečenezima.

Istodobno su ruski knezovi i ta nomadska plemena povremeno formirali saveze i dogovarali dinastičke brakove. Prema Uspenskom, ruski knezovi nisu uvijek strogo poštivali saveze, jer nomadi nisu bili kršćani, a kršenje saveza s poganima nije se smatralo grijehom ili strogim kršenjem kneževa moralnog kodeksa.

Polovci su prestali postojati nakon mongolske invazije na Europu u 13. stoljeću.

Nakon što je Putin spomenuo ova dva nomadska plemena i usporedio patnje koje su nanijeli ruskom narodu s pandemijom koronavirusa, neki su se promatrači zapitali zašto je predsjednik odabrao upravo ta plemena čiji utjecaj na Ruse nije bio ni približno tako ozbiljan kao, primjerice, mongolska invazija ili rat s nacistima.

Povjesničar Fjodor Uspenski nudi svoju teoriju:

"Mislim da je Putin, kada je govorio o nedaćama koje su zadesile Rusiju u prošlosti, zapravo govorio o tatarsko-mongolskoj invaziji. No s obzirom na trenutnu situaciju i faktor političke korektnosti, on jednostavno nije želio uvrijediti Tatare ili, primjerice, Poljake, pa je jednostavno odabrao one [narode] koji više ne postoje."

Ruski su mediji također primijetili da je Vladimir Putin rečenicu o Polovcima i Pečenezim posudio iz govora poznatog ruskog odvjetnika Fjodora Plevaka, koji je prakticirao pravo u Ruskom Carstvu.

Braneći jednu staricu optuženu za krađu čajnika, Plevako ju je navodno uspio osloboditi nakon što se poroti obratio na sljedeći način:

"Rusija je tijekom više od tisuću godina svoga postojanja morala podnijeti mnoge nevolje i iskušenja. Mučili su je Pečenezi, Polovci, Tatari, Poljaci. Dvanaest je jezika sišlo na nju i osvojilo Moskvu. Rusija je izdržala i prevladala sve i nakon svih tih izazova samo ojačala. No sada... Jedna je starica ukrala stari čajnik u vrijednosti od 30 kopejki. To Rusija, naravno, neće podnijeti, inače će bespovratno propasti..."

Prije nego što se pridružio KGB-u, ruski je predsjednik Vladimir Putin studirao pravo na Lenjingradskom državnom sveučilištu, diplomirajući 1975. Moguće je da je tada naučio ovu pravnu anegdotu te ju je već dva puta spominjao u prošlosti u sličnom kontekstu: 2010. godine, kada je govorio o šumskim požarima, i 2013. godine, kada je s ministrom financija raspravljao o podršci ruskim animacijskim studijima.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće