Sedam čuvenih ljevorukih Rusa

Postoji uvriježeno mišljenje da je ljevorukost rezultat intenzivnijeg razvoja desne polovice mozga, koja je, navodno, "zadužena za stvaralačku kreativnost", za razliku od "logične" lijeve hemisfere. Ta teorija je vrlo diskutabilna, budući da u funkcioniranju ljudske psihe sudjeluju obje polovice mozga i ne zna se točno u kojoj mjeri sudjeluje jedna, a u kojoj druga. Isto tako nije potpuno jasna niti veza dominantne ruke i hemisfere mozga, a samim tim i ljevorukosti i izuzetnih intelektualnih sposobnosti, niti je jasno postoji li uopće ta veza.

U svakoj populaciji ima 8-15% ljevorukih ljudi. Oni su zbog toga bili prezreni u mnogim zemljama i kulturama, gdje se lijeva strana po definiciji tretirala kao nečista. To se odrazilo u jezicima. Na latinskom sinister (lijevi) znači i "pogrešan" ili "zao", na ruskom "levij" između ostalog znači "nekvalitetan", u staroengleskom je riječ "left, lyft" značila "slab, nezgrapan, glup", itd. Pružanje lijeve ruke prilikom pozdravljanja tretiralo se u najmanju ruku kao nespretna gesta, a ponegdje i kao uvreda. U Rusiji je odnos prema ljevacima bio isti kao i u drugim kulturama. Petar Prvi je, primjerice, zabranio ljevorukim ljudima da svjedoče na sudu. Car je očito smatrao, u skladu s općeprihvaćenim stavom, da sam vrag upravlja ljevacima.

Ljevaci su i u 20. stoljeću učeni da se "preorijentiraju" na desnu ruku. U Sovjetskom Savezu se, kao i u cijelom svijetu, smatralo da je to anomalija. "U ono vrijeme se to preziralo", sjeća se glumac Viktor Suhorukov. "Ja sam dobivao slabe ocjene zbog rukopisa jer je bilo zabranjeno pisati lijevom rukom, a desnom nisam umio lijepo pisatu. Učiteljica me je pred svima udarala ravnalom po ruci da bih držao olovku kako je propisano."

Tek je u drugoj polovici 20. stoljeća svijet odustao od prakse preodgoja ljevaka. Sada se zajednički programi prave s varijantama koje su pogodne za korištenje lijeve ruke. Što se tiče izuzetnih sposobnosti, među ljevacima se zaista sreću čuvene ličnosti različitih profila.

Lav Tolstoj

Lav Tolstoj čita pisma.

Vladimir Čertkov/Državni muzej "L. N. Tolstoj"/russiainphoto.ru

Veliki ruski pisac Lav Tolstoj (1828.-1910.) bio je ambidekster, tj. podjednako se dobro služio i lijevom i desnom rukom. Ne postoje podaci o pokušajima da se Tolstoj kao dječak "preodgoji" u dešnjaka, no sačuvano je mnoštvo svjedočanstava o tome kako je on bez problema mogao pisati i lijevom i desnom rukom. Žuti tisak je u Tolstojevo vrijeme često zbijao šale u smislu da je on upravo zbog toga toliko plodan pisac, jer kada se kod običnih pisaca ruka umori od pisanja, Lav Nikolajevič samo promijeni ruku i tjera dalje. Ne može se pronaći Tolstojeva fotografija s perom ili olovkom u lijevoj ruci. Po svemu sudeći, pisao je prvenstveno desnom rukom, ali je prema sjećanju mnogih suvremenika za trpezom uglavnom koristio ljevicu.

Marija Šarapova

Ruska tenisačica Marija Šarapova na treningu uoči Otvorenog prvenstva SAD-a u tenisu Grand Slam turnira 2018.

AFP7/Global Look Press

Čuvena tenisačica Marija Šarapova (198.7) ljevoruka je od rođenja. I karijeru je počela s reketom u lijevoj ruci. Tako je nastupala na juniorskim natjecanjima. S 10-12 godina je prešla na desnu ruku. "Po prirodi sam ljevoruka. Mnogo toga radim ljevicom. Pišem desnom, ali ako nešto treba baciti ili šutnuti, to radim lijevom rukom ili nogom", kaže Marija. Smatra se da je ona također ambidekster.

Gari Kasparov

Ruski šahovski velemajstor Gari Kasparov

Igor Utkin/TASS

Ako ljevaci trebaju biti genijalni u stvaralaštvu i umjetnosti, kako onda objasniti da je i genijalni šahist Gari Kasparov (1963.) također ljevoruk? On je od djetinjstva pokazivao neobičan talent za matematiku i šah. S 22 godine je postao najmlađi prvak svijeta u povijesti šahovskih prvenstava. Kasparov je uvijek imao buran temperament i bio poznat po paradoksalnim rješenjima, kako u šahu, tako i u životu.

Sergej Rahmanjinov

Sergej Rahmanjinov za Steinway klavirom.

Javna domena

Ljevoruki pijanist - je li moguće? - pitaju se pojedini roditelji koji su svoje ljevoruko dijete upisali u glazbenu školu. Zaista, reklo bi se da je čitava škola klavira orijentirana na dešnjake. Uostalom, i gitara je instrument za desnu ruku, ali su veliki gitaristi poput Jimmyja Hendrixa i Kurta Cobaina mijenjali raspored žica i svirali na "lijevim" gitarama. Ljevak je bio i Sergej Rahmanjinov (1873.-1943.), poznat po izvanrednoj tehnici i elastičnosti. Svojom ogromnom šakom je mogao zahvatiti 12 bijelih tipki na klaviru (što je blizu dužine lista A4).

Rahmanjinov je u svakodnevnom životu bio pedantan i nepovjerljiv, volio je red i patio kad nešto ne ide po planu. S druge strane, imao je moć koncentracije i nevjerojatnu glazbenu memoriju. Mogao je zapamti dugačko simfonijsko djelo i poslije dva-tri preslušavanja odsvirati ga bez greške.

Maja Plisecka

Maja Plisecka po završetku komada "Konjić Grbonjić" kompozitora Rodiona Ščedrina, Boljšoj teatar, SSSR.

Solovjov/Sputnik

Velika balerina Maja Plisecka (1925.-2015.) bila je ljevoruka, ali je očito bila žrtva "preodgoja" pa je sve uobičajene poslove radila lijevom rukom, ali je pisala desnom.

Plisecka je bila čuvena u svijetu baleta, a kao ličnost je među kolegama bila poznata po svojoj kategoričnosti. "Nemojte se predavati, uvijek idite do kraja. Čak su i totalitarni režimi ponekad popuštali pred opsjednutošću, uvjerenošću i krajnjom upornošću. Moje pobjede su zasnovane samo na tome. Karakter i jest ljudska sudbina", napisala je Plisecka u autobiografiji.

Nikolaj Leskov

Nikolaj Leskov

Javna domena

Ruski pisac Nikolaj Leskov (1831.-1895.) je napisao čak i djelo posvećeno ljevacima: "Priča o tulskom Ljevaku i željeznoj buhi". On je i sam bio ljevoruk. Pisao je i jeo lijevom rukom. Njegova priča, objavljena 1881. godine, postala je toliko popularna da je u ruskom jeziku riječ "levša" (na ruskom "ljevoruk") postala sinonim za talentirane samouke majstore, a "potkivanje buhe" (to je ono što u priči radi glavni junak ) je frazem koji označava posao koji je u tehničkom smislu nevjerojatno složen.

Ivan Pavlov

Akademik I. P. Pavlov

Sputnik

Poznati fiziolog Ivan Pavlov (1849.-1936.) još je u djetinjstvu primijetio da on kao ljevak pojedine stvari može podjednako dobro raditi i desnom rukom, primjerice, bacati palicu u igri "gorodki". Pavlov je strastveno igrao "gorodka" (cilj igre je da se poruše kraći drveni štapovi, poredani na različite načine, tako što se gađaju palicom).

Pavlov u igri "gorodki"

Sputnik

"Za vrijeme igre dolazi do složene koordinacije u radu mišića, što se blagotvorno odražava na sve ostale funkcije organizma", govorio je on. Pavlov je, po svemu sudeći, igrao objema rukama. Tijekom cijelog života je razvijao desnicu i njome je mogao sve raditi uspješno kao i lijevom rukom.