Rusi u Velikoj Britaniji dočekali Brexit s mješavinom nade i zabrinutosti

Predodžbu o Rusima i Brexitu oblikuju dva narativa, svaki pogrešan na svoj način: prvi je taj da je Brexit loš za imigrante, a samim tim i za Ruse. Drugi je taj da Brexit mora biti dobar za Ruse, jer su oni sigurno na neki način stajali iza njega. U stvarnosti Rusija nije u Europskoj uniji i Brexit nema izravan utjecaj na imigrantska putovanja Rusa u Veliku Britaniju. Mnogi su Rusi u Velikoj Britaniji doista podržali Brexit - kao i mnogi imigranti iz drugih zemalja koje nisu članice Europske unije, a i rođeni Britanci. No jednako su tako brojni Rusi bili otvoreno protiv Brexita ili su zabrinuti za svoju budućnost - i to ne samo zbog vlastitih poslovnih interesa.

Brexit nije neka sreća, ali nema veze

Marina Štager

Valerii Atamaniuc

Marina Štager je kustosica i galeristica iz Sankt-Peterburga. U Londonu vodi galeriju Shtager, specijaliziranu za suvremenu rusku umjetnost, kao i obrazovne umjetničke obilaske najboljih izložbi i galerija u Londonu. Marina kaže da je bila protiv Brexita, jer joj se, kao nekome tko je odrastao iza željezne zavjese u Sovjetskom Savezu, ideja o novim granicama i podjelama nije svidjela. No ipak poštuje rezultat referenduma i smatra da on odražava brige većine britanskog naroda.

"Brexit ne utječe pretjerano na moj posao. Ruska suvremena umjetnost pripada relativno skromnom cjenovnom segmentu, čak i za autore koji su izlagali na Venecijanskom bijenalu i u mnogim muzejima. Ovo je mali segment i vrlo se malo galerija na Zapadu bavi isključivo njime. Kupci u Velikoj Britaniji dolaze iz srednje klase, to su ljudi koji su odrasli okruženi umjetnošću, i ne mislim da će Brexit utjecati na ovo malo tržište. Osim toga, carina i porezi ne izazivaju neke velike brige prilikom kupovine umjetnina", kaže Marina.

Naglašava da su njezini klijenti zaista raznoliki - dolaze iz Indije, Sjedinjenih Država, cijelog svijeta. "No ovo je niša - ako nekoga zanima ova vrsta umjetnosti, on će u ionako biti ovdje", objašnjava Marina. Općenito gledano, Brexit ne bi trebao utjecati na dolazak Europljana na umjetničke sajmove u Londonu, kaže galeristica.

Dugoročni rizici prevaguju nad kratkoročnom koristi

Artur Ilijev

Osobna arhiva

Artur Ilijev, osnivač distributera zelenila i sadnica Artflora u Moskvi, također vodi i Getpotted.com u Velikoj Britaniji, gdje trenutno živi sa svojom obitelji. Ni Artur nije obožavatelj Brexita, iako bi on njegovom poslu mogao dati konkurentsku prednost. Artura, međutim, brine kako će Brexit utjecati na britansku ekonomiju u cjelini i kako će eventualni gospodarski pad povezan s Brexitom utjecati na prodaju svih proizvoda koji nisu neophodni, uključujući i njegove.

"Kada se Sovjetski Savez raspao, mnoge se njegove bivše republike, jednom kada su prestale biti dio cjeline, nisu mogle u ekonomskom smislu vratiti na noge", kaže Ilijev. "Velika Britanija je na sličan način dio Europskog ekonomskog prostora i raskid veza s njim nosi slične rizike. Ekonomski je uvijek bolje biti dio nečeg većeg nego biti sam. Izgledi za novi dogovor s Europskom unijom nisu jasni, a nada da će nas spasiti neki budući dogovor sa Sjedinjenim Državama je budalasta. Bojim se da će doći do recesije i da će ljudi kupovati manje svega - uključujući i naše proizvode."

Getty Images

Iako Artur uglavnom uvozi robu iz drugih zemalja Europske unije, kaže da mu se zabrinutost zbog birokratskih prepreka, carina i dodatne papirologije čini nerazumnom. Već godinama vodi tvrtku koja uvozi istu robu iz Europske unije u Rusiju te se ne boji ispunjavanja dodatnih obrazaca ili nekoliko dana kašnjenja isporuka. Artur misli da bi mu Brexit mogao donijeti i određenu konkurentsku prednost.

"Neki su proizvođači, koji su imali svoje prodajne urede u Velikoj Britaniji, zatvorili iste zbog Brexita - a distributeri, poput nas, mogli su steći prava distribucije. Naravno, carina i porezi vezani za Brexit značit će da potrošač u Velikoj Britaniji više neće razmišljati o naručivanju istog proizvoda od prodavatelja iz Europske unije, nego će ga vjerojatnije naručiti od nas", kaže Ilijev. 

Međutim, njegova je zabrinutost za ekonomiju u cjelini veća od interesa vezanih za taktičku korist: "Bojim se da će štetne posljedice ekonomske krize vezane za Brexit prevagnuti nad bilo kakvim pozitivnim učincima ostvarene konkurentske prednosti."

Dugoročna korist prevaguje nad kratkoročnim rizicima

Andrej Pjatibratov

Press photo

Ipak, Brexit ima svoje snažne pristalice među dijasporom koja govori ruski. Andrej Pjatibratov, britanski državljanin koji govori ruski, rukovoditelj tvrtke za financiranje nekretnina i ulaganja Londinium Mortgage Advisors sa sjedištem u Londonu, glasao je za Brexit. Kaže da je oduvijek bio svjestan da će to dovesti do kratkoročnog pada, no vjeruje da će se sve to na kraju isplatiti, kada će Velika Britanija moći sama odlučivati o imigracijskoj politici i slobodno trgovati s cijelim svijetom.

"Europska unija je oduvijek bila partnerstvo nejednakih, a to je problem u bilo kojem partnerstvu. To je institucija koja se vodi u korist Francuske i Njemačke, dok njezini manji članovi tu i tamo dobivaju mali komad kolača, a neki su čak i stvarno ekonomski iskorišteni, poput Portugala i Grčke", kaže Pjatibratov. "Po mom mišljenju, Europska unija je od članstva Velike Britanije ima puno više koristi od nas."

Andrej kaže da je londonsko tržište nekretnina definitivno bilo pogođeno povlačenjem nekih kupaca i investitora za koje je članstvo u Europskoj uniji bilo faktor odluke o kupovini. No vjeruje da britansko gospodarstvo i njegovo tržište nekretnina imaju dovoljno unutarnje snage da se nose s time: "Neki će otići, no na njihovo će mjesto doći drugi. Uz to, neki ljudi danas u Londonu drže nekretnine kupljene po višim cijenama te bi, da bi likvidirali svoja ulaganja, morali pretrpjeti velike gubitke. Većina njih će vjerojatno pričekati i vidjeti što će biti. Trenutno se nalazimo u razdoblju neizvjesnosti - a nitko ne želi ulagati u neizvjesnost. No za godinu, dvije ćemo vidjeti da će se tržište stabilizirati." Pjatibratov u svom poslu ne  očekuje nikakve probleme, čak niti u hipotekarnom financiranju. "Čak i ako ne bude novih prodaja, ljudima će uvijek trebati refinanciranje", kaže. "Barem dok vlada ne napravi nešto glupo, poput velikog podizanja kamatnih stopa."