Klimatolozi predviđaju: Globalno zatopljenje natjerat će ljude da pohrle u Sibir

Global Look Press

Povećanje prosječne godišnje temperature učinit će klimu u Sibiru do 2080. godine manje surovom i daleko pristupačnijom za život ljudi, konstatirali su ruski i američki klimatolozi u tekstu objavljenom u časopisu Environmental Research Letters.

U tom će slučaju, ukoliko efekt stakleničkih plinova ne bude zaustavljen, siječanjske temperature u Sibiru porasti za devet stupnjeva Celzijevih, srpanj će biti topliji za 5,7 stupnjeva, a razina padalina viša za 140 milimetara. Klima će postati blaža, a površina vječno smrznutog tla smanjit će se do 2080. godine za 25 posto, primijetila je Jelena Parfenova iz Instituta za šumarstvo Sibirskog odjeljenja Ruske akademije znanosti u Krasnojarsku.

Arktik zajedno s planinskim glečerima ostaje jedna od najosjetljivijih regija u pogledu globalnog zatopljenja. U posljednje vrijeme prosječne godišnje temperature u Zapolarju već su porasle za šest do sedam stupnjeva. Po mišljenju znanstvenika, u budućnosti će otapanje arktičkog leda znatno utjecati na cirkulaciju struja i dovesti do nepovratnih promjena klime na Zemlji u cjelini.

Kao ključni pokazatelji otopljavanja uzimaju se dvije pojave, pomicanje klimatskih pojaseva, i u skladu s tim, migracija predstavnika flore i faune, kao i promjene vezane za dolazak godišnjih doba, naveli su znanstvenici. Kako su istaknuli, nedavno se pokazalo da je na ruskom i kanadskom dijelu Arktika proljeće došlo dva-tri tjedna prije vremena, a tempo topljenja permafrosta i brzina povlačenja ledenjaka praktički su udvostručeni.

Po riječima Parfenove i njezinih kolega, ti procesi će se vrlo negativno odraziti na funkcioniranje već postojeće arktičke infrastrukture, a mogli bi i dovesti do ozbiljnih poremećaja u ekosustavima.

S druge strane, klimatske promjene, kako se u tekstu navodi, mogle bi prilično olakšati život ljudi, tako što će zime postati manje oštre, a zemljište plodnije i pristupačnije za obradu. Tako bi područja u Istočnom Sibiru, na Dalekom istoku, Aljasci i kanadskom Arktiku mogla biti daleko privlačnija za ljude, nego južni dijelovi, na kojima će se ustaliti vrelina i suše.

Zato su ruski i američki istraživači pokušali predvidjeti promjene života u azijskom dijelu Rusije. U tu svrhu primijenili su aktualne klimatske modele, kao i dva glavna scenarija razvoja događaja koje je razvio Panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene.

Znanstvenici su pored toga u pomoć pozvali socijalno-zemljopisne karte Sibira i Dalekog istoka koje su izradili sovjetski geografi i ekonomisti. Kako ističu, glavna odlika ovih terena je da na njima nema područja s "povoljnim" ili "najpovoljnijim" klimatskim uvjetima.

Međutim, oni će se pojaviti čak i ako emisija stakleničkih plinova bude maksimalno zaustavljena. Na taj način bi gustoća naseljenosti u azijskom dijelu Rusije mogla biti peterostruko povećana, kao i privlačnost tih područja, a površina rajona, apsolutno nepogodnih za život, smanjena na polovicu.

Ukoliko međunarodna zajednica ne bi uspjela zaustaviti povećanje emisije stakleničkih plinova, klima u Sibiru i na Dalekom istoku bit će još povoljnija. Prema znanstvenim predviđanjima, u tom bi slučaju pogodna za život bila trećina tog područja.

Azijski dio Rusije zasad ostaje jedno od najhladnijih mjesta na planetu Zemlji. U budućnosti, kada klima bude toplija, i zemljište će postati mnogo plodnije i pružiti mogućnost za život. Međutim, u ovom trenutku ni u Sibiru ni na Dalekom istoku nema potrebne infrastrukture koja bi utjecala na brži razvoj novih područja, zaključio je klimatolog.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće