Zašto su Rusi tako "opasni"?

1. Rusi su uglavnom potomci seljaka

Vladimir Jegorovič Makovski: "Seoska djeca"

Muzej u Harkovu

Prije nego što su komunisti srušili ono što je Lenjin nazvao vojno-feudalnim imperijalizmom u Rusiji, više od 75 posto stanovništva je obrađivalo zemlju. Život je bio težak, a djeca su počinjala raditi od malih nogu. Čuvala su stoku ili pravila korisnu obuću koja se zove lapti, dok su roditelji i starija braća i sestre krivili kralježnicu na poljima. Marljivost se visoko cijenila, ljudi bi zasukali rukave i borili se za opstanak. Seljaci su išli i u  pješaštvo ruske vojske i u daleke morske ekspedicije. Bili su pouzdani i nesalomljivi.

2. I seljaci i plemići su bili odgajani da budu ponizni

Ivan Bogdanov: "Kalfa", 1893.

Tretjakovska galerija

Ruski kmetovi su bili vjerni caru i ponizni pred zemljoposjednicima. Ivan Susanjin je ušao u povijest kao jedan od najvećih heroja iz seljaštva, sprječavajući po cijenu vlastitog života poljske intervencioniste da nađu i ubiju ruskog cara. Njegov postupak je simbol kolektivnog mentaliteta ruskih seljaka: ostati priseban i u najtežim trenucima.

Ruski zemljoposjednici i časnici (kao i članovi njihovih obitelji) također su se morali pridržavati strogih pravila plemstva. Od njih se očekivalo da budu dobri kršćani, da čuvaju čast cara i da nikada ne padaju na koljena. Zbog ovog posljednjeg su djecu iz plemićkih obitelji često učili zanatima, što im je puno pomoglo kada su poslije revolucije preko noći bili prisiljeni prehraniti se svojim rukama.

3. Revolucija, čistke i robija

Logor Solovki, 1927.-1928.

Getty Images

Društvena previranja tijekom i poslije revolucije 1917. rezultirala su masovnom emigracijom, miješanjem bivših plemića i proletarijata i nestankom vladajuće klase. Nova sovjetska elita koja se pojavila u vrijeme Lenjina nestala je tijekom Staljinovih čistki. Zato su suvremeni Rusi uglavnom potomci urbane radničke klase čijim je venama tekla seljačka krv.

Masovne represije koje su trajale od 20-ih do 60-ih godina također su dale svoj rezultat: gotovo svaki čovjek danas u Rusiji ima bližeg ili daljnjeg rođaka koji je prošao kroz Gulag.

4. Drugi svjetski rat - glavni faktor

Žene kopaju obrambene rovove oko Moskve. 1941.

Sputnik

Rusija je izgubila više života nego bilo koji drugi narod koji je sudjelovao u Drugom svjetskom ratu. Većinom mušku populaciju, i mnoge su obitelji ostale bez očeva i muževa, a mnogi su se s fronta vratili kao invalidi. Stoga su poslije rata žene morale preuzeti tradicionalno muške poslove i same odgajati djecu.

5. Migracije, udaljenosti, surova klima

Jakutsk

Bolot Bočkarjov/Sputnik

Rusi se nikada nisu bojali istraživati svoju zemlju. Ljudi iz središnjih regija su se stoljećima selili na Ural, u Sibir i na Daleki istok, a sila teže središnje Rusije uvijek je bila jaka. Zato danas nije nimalo čudno ako jedan obični Rus ovako govori o svom porijeklu: majka iz Penze, porijeklom s juga Rusije, a otac potomak starog sibirskog naroda Mansa, vrlo povučen i nevjerojatno vrijedan. Sve to zajedno daje optimista, raspoloženog za rad i zdravog zahvaljujući miješanju gena. Ljudi su se tijekom stoljeća prilagodili surovim klimatskim uvjetima i postali jači, a to se odnosi i na Ruse.

6. Rusi se ne boje batina

Valerij Bušuhin/TASS

U Rusiji su uvijek cijenili ljude koji su spremni stisnuti zube i trpiti jake udarce. U sovjetsko vrijeme ljudi su dodatno motivirani fizičkim vježbama, a promovirao se i zdrav način života.

Masovne tuče kao seoska zabava bile su tradicionalan način da si čovjek da oduška. U gradovima je višak energije, posebno 90-ih godina, često nalazio sebi primjenu u kriminalnim aktivnostima. Dječaci su u ruskoj vojsci brzo postajali surovi muškarci. To je još jedan razlog zašto se u svijetu smatra da je ruska vojska tako opasna.

7. Životni stav

Vladimir Smirnov/TASS

I ne radi se toliko o nekoj zagonetnoj ruskoj duši, već o običnoj borbi za opstanak, a Rusi se jednostavno navikavaju na takvo stanje stvari. Za Ruse se često misli da su depresivni, melankolični ljudi. Ali ta takozvana depresija je ustvari posebno mentalno stanje koje im pomaže da se suoče sa svim životnim nedaćama.