U svemir lete i plišane igračke: Koliko su ruski kozmonauti praznovjerni?

Iznenađujuće je koliko se mnogo rituala, znamenja i praznovjerja pojavljuje u visokotehnološkoj disciplini kao što su letovi u svemir. Mnogi od njih potječu još iz vremena Jurija Gagarina.

Ozbiljni ljudi koji savladavaju gravitaciju nikada neće priznati da su njihove "navike" praznovjerje. Na kraju krajeva, oni ne misle da broj 13 stvarno donosi nesreću. Ali, kako drugačije objasniti rituale koje izvode prije, za vrijeme i poslije leta u svemir? "To je jednostavno za sreću", kažu osvajači svemira.

Što je onda to što pravi kozmonaut treba uraditi "za sreću"?

1. Posaditi drvo

Ruski kozmonauti Jelena Serova i Aleksandar Samokutjajev i američki astronaut Barry Wilmore sade drvo na kozmodromu Bajkonur, rujan 2014.

Ako je lansiranje planirano za topliji dio godine, kozmonauti prije ljeta sade drvo. Kod hotela "Kozmonaut" na Bajkonuru već stoji čitav drvored koji su posadili ruski i strani kozmonauti. U jednom od svojih intervjua prva žena u svemiru Valentina Terješkova je rekla da se o drvetu Jurija Gagarina posebno vodi računa.

Heroj Rusije Aleksandar Misurkin, koji se prije samo godinu dana vratio iz orbite, rekao je za Russia Beyond da uvijek voli prije polijetanja posaditi drvo ili zaliti ono koje je već posadio.

2. Obići muzej Bajkonura

Gagarinova soba, muzej Bajkonura

"Poslije druge probe skafandera kozmonauti uvijek dolaze kod nas u muzej. To se odvija 4-5 dana prije polijetanja", rekla je u intervjuu za TASS direktorica muzeja Bajkonura Antonina Bogdanova.

Ovaj običaj se pojavio 1983. godine i otad kozmonauti tradicionalno razgledaju sovjetski svemirski brod "Buran", ulaze u sobu u kojoj je prije svojih letova spavao Jurij Gagarin, kao i u radni kabinet konstruktora Sergeja Koroljova.

3. Pogledati film "Bijelo sunce pustinje"

Kadar iz filma

"Prije polijetanja s ogromnim zadovoljstvom gledamo 'Bijelo sunce pustinje'", kaže Misurkin.

Prema jednoj verziji, prvi put su prije polijetanja ovaj film gledali članovi posade "Sojuza-12" Vasilij Lazarev i Oleg Makarov 1973. godine. Nakon uspješnog povratka na Zemlju oni su se šalili da je s njima bio i treći član posade, drug Suhov (junak filma), i da ih je on bodrio u teškim trenucima. Otada se smatra da ovaj film donosi sreću.

Heroj Rusije, kozmonaut Fjodor Jurčihin, koji je u svemir letio pet puta, rekao je za Russia Beyond kakav praktični smisao ima gledanje filma. "Na temelju ovog filma kozmonauti su učili snimateljski posao. Ranije nije bilo video-kamera. Postojale su filmske kamere i traka koju nije bilo moguće razvijati za vrijeme leta i tako provjeriti kvalitetu snimke. Trebalo je odmah dobro postaviti svjetlo, izabrati objekte, dobro izoštriti sliku... Kako treba montirati, smjenjivati krupni plan i total, kako snimati lice - sve to su kozmonauti mogli naučiti i na primjeru ovog filma."

Kadar iz filma

Iskusni kozmonauti su se šalili s novajlijama: dok deset puta ne pogledaš "Bijelo sunce pustinje" nisi spreman za svemir.

Jurčihin pamti i drugu legendu: trebalo je položiti poseban ispit o poznavanju ovog filma, odgovarajući na pitanja o detaljima i točno citirati neke replike. Primjerice, u filmu postoji scena u kojoj Vereščagin s odvratnošću gleda u veliku zdjelu kavijara i traži komad kruha. Pitanje: "Kakav kavijar nije mogao podnijeti Vereščagin?" Odgovor "crni" je netočan, jer točna replika glasi: "Ne mogu ga jesti, prokleti kavijar". Ili je na pitanje "koliko vrijedi Suhov?" trebalo citirati frazu: "Suhove, ti sam vrijediš za cijeli vod". Bila su tu i pitanja tipa "Koliko gumba je bilo na Suhovljevoj košulji?" ili "Kakav pištolj je imao Abdula?"

4. Slušati pjesmu "Trava pokraj kuće"

Posadu obično do svemirskog broda ispraćaju uz poznatu pjesmu "Trava pokraj kuće", a Roskosmos ju je 2009. čak proglasio himnom ruske kozmonautike.

Pjeva se o kozmonautima koji gledaju kroz okno na daleku Zemlju i maštaju o zelenoj travi pokraj kuće.

"Pjesmu su izvodili različiti glazbenici, ali ja je uvijek tražim čuti u izvedbi Igora Romanova. Čini mi se da je pjesma dobila poseban značaj tek kad se našla na repertoaru grupe 'Zemljani'", kaže za Russia Beyond Jurčihin.

5. Nadređeni ga treba "pogurati u svemir"

Kozmonaut Fjodor Jurčihin uoči svemirske misije, travanj 2017.

Doslovno. Kad se članovi posade već u punoj opremi penju stepenicama do dizala, prate ih tri čovjeka: glavni konstruktor, rukovoditelj tehničke grupe i šef Roskosmosa. Jedan od njih mora obavezno blago gurnuti koljenom kozmonauta za uspješan start.

6. Pomokriti se na kotač autobusa (?!)

Priča se da ovaj ritual potječe od samog Jurija Gagarina, koji se prije prvog čovjekovog leta u svemir odlučio za svaki slučaj olakšati na putu do rakete, jer mu se takva prilika još duže vrijeme neće ukazati. Ali kozmonauti su vrlo kulturni ljudi i to nitko ne želi potvrditi.

Samo je u jednom intervjuu Maksim Surajev spomenuo neku "ritualnu malu pauzu" na putu do rakete.

7. Prebojati raketu u bijelo (!)

Aleksandar Misurkin, član 53./54. posade Međunarodne svemirske stanice

Aleksandar Misurkin se naravno šali kad kaže da je najvažnije da rezervna posada preboji raketu. "Kad smo prvi put došli na Bajkonur, pozornost nam je privuklo to što je dva dana ranije raketa bila zelene ili sive boje, a uoči leta je postala bijela. Pitali su nas znamo li zašto je to tako? I rekli nam da je rezervna posada dužna obojati raketu za glavnu posadu."

Naravno , za promjenu boje postoji drugo objašnjenje. Ako priđete raketi prije samog lansiranja, vidjet ćete da je pokrivena debelim slojem inja. Tekući kisik koji služi kao oksidator raketnog goriva isparava, i raketa postaje bijela.

8. Povesti sa sobom prijatelja

Plišana igračka Fjodora Jurčihina

Fjodor Jurčihin je ispričao da je njegova osobna tradicija da sa sobom povede prijatelja, svoju plišanu igračku. "To je moja amajlija", kaže kozmonaut, i dodaje da je tijekom misije "bila vrlo aktivna". Igračka bi prva dala znak kozmonautima da su prešli u bestežinsko stanje.

"Ova igračka je bila sam mnom na svim letovima u svemir, a zajedno smo se popeli i na Elbrus", kaže Jurčihin.

9. Jesti sa svima za istim stolom

53. posada Međunarodne svemirske postaje, rujan 2017.

Tijekom dugih mjeseci na svemirskoj postaji ljudima nedostaju dom i obitelj. Zato je za međunarodni kolektiv veoma važno zajedno provoditi vrijeme. "Ne bih rekao da je to tradicija, ali jednom ili dvaput tjedno obavezno večeramo zajedno, a zatim gledamo film", kaže Aleksandar Misurkin.

10. Ništa ne raditi na kozmodromu Bajkonur 24. listopada

Bajkonur, lipanj 1918.

Smatra se da je to nesretan datum za kozmodrom. Na taj dan se dva puta dogodila nesreća: 1960. je eksplodirala raketa-nosač MBR R-16, a požar na raketi R-9A 1963. godine je odnio desetke života. Zato se 24. listopada na kozmodromu ništa ne radi.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće