Zašto Rusija ima dva kalendara i kako je izgubila 13 dana povijesti

Kao što možda i znate, za to je kriv prijelaz Rusije s julijanskog kalendara na gregorijanski. To se dogodilo tri mjeseca nakon boljševičke revolucije, u skladu s novim dekretom "o uvođenju zapadnoeuropskog kalendara". Tako da je nakon 31. siječnja 1918. došao 14. veljače - dva tjedna u godini su jednostavno otpisana.

Kako je pisalo u dekretu, dokument je imao za cilj "uspostaviti u Rusiji sustav računanja vremena sličan gotovo svim kulturnim nacijama".

Od početka 18. stoljeća, od vremena Petra Velikog, zemlja je koristila isključivo julijanski kalendar, koji je u Europu uveo Julije Cezar. On je bio manje precizan, tako da je do 1900. godine za 13 dana zaostajao za svojim modernijim (od kraja 16. stoljeća) gregorijanskim pandanom, koji se dotad pretežito koristio u europskim zemljama.

"Uništavanje starih navika"

Boljševici su razmotrili i druge mogućnosti po pitanju toga kako se prebaciti sa starog kalendara na novi, poput "uklanjanja" jednog dana svake godine. No ipak su odlučili malo ubrzati stvari, pa su to, umjesto da čekaju 13 godina, jednostavno učinili preko noći.

Ljudi se okupljaju kako bi pročitali jednu od boljševičkih uredbi. Slika.

Javna domena

Prema riječima direktora Ruskog državnog arhiva političke povijesti Andreja Sorokina, boljševički vođe su imali "jasne i utilitarne zadatke" [u promjeni kalendara]. "Za Lenjina je ruska revolucija bila uvod u svjetsku revoluciju. Srca proletera cijelog svijeta su trebala kucati zajedno i u skladu s jednim kronometrom. Stoga ne treba čuditi da je ovaj dekret bio prihvaćen kao jedan od prvih [njihovih dokumenata]", tvrdi Sorokin (poveznica na ruskom jeziku). Povjesničar dodaje da se ova odluka uklapa u opći boljševički pristup kojim se olakšavalo "uništavanje stare državnosti, stare tradicijske kulture, starih navika i normi formalnog i zajedničkog prava".

"Nepravodobno i neprikladno"

Ipak, reforma kalendara nije izvršena samo zbog boljševičkih ideoloških sklonosti. Prijedlozi za prijelaz na gregorijanski kalendar u Rusiji su se pojavili već 1830. Ruska akademija znanosti je predložila uvođenje novog kalendara, ali je naišla na protivljenje ministra obrazovanja. "Nepravodoban i neprikladan [prijedlog] koji bi mogao dovesti do neželjenih poremećaja i nepotrebne zbunjenosti", rekao je ministar Karl Liven. Car Nikolaj I. se složio s njim.

Sljedeći se pokušaj dogodio krajem 19. stoljeća. Rusko astronomsko društvo je osnovalo posebnu komisiju, čiji zaključak osvjetljava zašto je uvođenje gregorijanskog kalendara u carskoj Rusiji naišlo na tako oštro protivljenje.

Komisija je navela da "pravoslavne države i svi pravoslavci Istoka i Zapada odbijaju pokušaje uvođenja gregorijanskog kalendara u Rusiju od strane katoličkih predstavnika". Drugim riječima, kalendar se smatrao nekom vrstom sabotiranja Pravoslavne crkve od strane Katoličke crkve.

Dva kalendara u jednoj zemlji

Komisija je došla na inovativnu ideju i predložila da reformira kalendar kako bi bio precizniji, no bez uvođenja zapadne verzije. Istodobno je, 1905. godine, jedna druga komisija prijelaz na gregorijanski kalendar smatrala "poželjnim" te je ponudila kompromis - da se taj kalendar koristi u građanskom životu, dok bi julijanski kalendar ostao u upotrebi za vjerske svrhe.

To se i dogodilo za nešto više od jednog desetljeća. Pravoslavna crkva, koja je bila u napetnim odnosima s boljševicima, nije htjela kapitulirati niti pred zapadnim utjecajima niti pred domaćim nihilistima. Boljševici su pokušali izvršiti određeni pritisak (poveznica na ruskom jeziku) - ali sve to je bilo uzalud.

Pročitajte i: Otišli bez povratka: 4 genija koja je Rusija izgubila u emigraciji prije stotinu godina