Tko je ruski Nebeski vitez čijim junaštvom je zadivljen cijeli svijet?

Slobodan Đukić
Rusija je izgubila jednog od najboljih pilota jurišne avijacije kojeg je imala, ali je, s druge stranem dobila besmrtnog heroja čijim će se junačkim djelom napajati buduće generacije ruskih mladića i djevojaka, u čijim venama teče krv nesalomljivih ratnika.

Biografija

Pilot Roman Filipov je rođen u zenitu ljeta, 13. kolovoza 1984. godine u gradu Voronježu*. Potječe iz obitelji vojnog pilota. 2001. godine je završio srednju općeobrazovne školu Br. 85 u istom gradu (ova škola je ekvivalentna gimnaziji). Radilo se o odličnom učeniku, koji je izuzetno volio sport i maštao o tome da jednog dana postane vojni pilot. Nakon završetka srednje škole, odlučuje se pokušati upisati u Krasnodarsku zrakoplovnu vojnu akademiju. Poslije rigoroznih prijemnih testova koji su zahtijevali visoku razinu općeg znanja i fizičke spreme, Roman Filipov se uspijeva upisati u ovu prestižnu vojno-obrazovnu ustanovu, koju završava 2006. godine i postaje pilot.

Po zaršetku školovanja na Krasnodarskoj zrakoplovnoj vojnoj akademiji dobiva svoj prvi profesionalni angažman. I to na drugom kraju Rusije, na njezinom Dalekom istoku. Postaje sastavni dio 187. gardijske jurišne zrakoplovne pukovnije, koja se sa svojom bazom nalazi u naseljenom mjestu Černigovka (Primorski kraj, Vladivostok). Prolazi formacijske dužnosti od pilota do zamjenika zapovjednika eskadrile unutar jurišne zrakoplovne pukovnije Istočnog vojnog okruga. S ovog mjesta biva premješten u sastav zrakoplovne grupe Zračno-svemirske vojske stacionirane u Siriji, gdje s mjesta zapovjednika taktičkog odjela jurišnika Su-25SM počinje stjecati svoja prva borbena iskustva. Filipov je bio jedan od najboljih ruskih pilota u sastavu jurišne avijacije. Više puta je sa svojim Su-25 sudjelovao na vojnim vježbama Aviadarts, gdje 2013. godine u generalnom plasmanu pilota-jurišnika postaje viceprvak. Spadao je u pilote prve kategorije, s oko 1400 sati naleta (od toga 80 sati predstavlja sudjelovanje u borbenim misijama).

Oboreni avion Su-25SM, s kojim je bojnik Roman Filipov otišao u legendu, imao je evidencijski broj 06 serije RF -95.486. Ovaj avion formacijski pripada jurišnoj zrakoplovnoj pukovniji koja je bazirana u gradu Kubani, a zatim prebačena na poluotok Krim, gdje je ušla u sastav 37. mješovite zrakoplovne pukovnije/27. mješovite zrakoplovne divizije, a koja se nalazi u sastavu 4. ZSS i PZO Južnog vojnog okruga. Ova pukovnija je sa svojim zrakoplovima (oko 40 aparata Su-24M i Su-25SM) stacionirana na pisti zrakoplovne baze Gvardejsko (Simferopolj).

Odlazak u vječnu legendu

3. veljače 2018. godine, prilikom izvođenja izviđačkog leta iznad zone deeskalacije Idlib, letio je dežuran par s dva jurišnika Su-25SM, koji je nadgledao dogovoreni prekid vatre. U jednom trenutku, u blizini grada Serakiba, zrakoplov kojim je upravljao bojnik Filipov je sa zemlje pogođen i oboren. Zrakoplov je pogođen iz LPRS-a (laki prijenosni raketni sustav) koji se ispaljuje s ramena. Prema navodima ruskih novinara kao što su Baranec i Koc, najvjerojatnije se radi o raketi koja je lansirana iz LPRS-a američke proizvodnje tipa Stinger, dok ima i veliki broj drugih informacija koje govore da je u pitanju bio LPRS sovjetskog porijekla Igla. Bojnik Roman Filipov je potom pokušao uspostaviti kontrolu nad zrakoplovom, ali bezuspješno. Motori su bili izvan fukcije, i zrakoplov je brojao svoje posljednje sekunde. Nije mu bilo spasa. Pilot se katapultirao i pao na teritorij koji kontrolira radikalna islamistička grupa "Džabhat aš-Šam" (bivši Nusra Front). Koristeći kao zaklon jednu stijenu koja se nalazila na otvorenom prostoru, ruski pilot se suprotstavio grupi od najmanje 50 terorista i to samo s jednim pištoljem tipa Stečkin kal. 9x18 mm, s nekoliko napunjenih okvira sa streljivom. Vidjevši da se nalazi u obruču, ispucao je svo streljivo koje je imao u okviru, bacio pištolj, izvadio ručnu granatu i uz prkosne riječi "Eto vam za pacanov» (hrv. Ovo vam je za momke!) raznio se naočigled terorista, koji su u nevjerici polijegali po okolnoj travi. U uzvratnom udaru visoko-preciznim oružjem velike razorne snage, ZSS ruske vojske su u prah i pepeo pretvorili najmanje 30 terorista koji su se našli na ovom području. Posljednje informacije govore da je odmah poslije ovog udara na ovom prostoru potom uspješno izvedena i specijalna operacija u cilju evakuacije tijela pilota i vitalnih dijelova zrakoplova na temelju kojih će se utvrditi tip LPRS-a kojim je zrakoplov oboren. U operaciji su pored ruskih i sirijskih komandosa sudjelovali i posebni elementi iz Turske. Tijelo ruskog heroja je 6. veljače pristiglo na podmoskovski vojni aerodrom Čkalovski. Pokop je održan danas, u Aleji heroja na Kominternovskom groblju u Voronježu. Bojnik Roman Filipov je bio oženjen, i iza njega su ostale supruga i kći stara 4 godine.

Ministar obrane i heroj Ruske Federacije general Sergej Šojgu odlikovao je bojnika Romana Filipova Ordenom heroja Ruske Federacije, za besprimjerno pokazanu hrabrost i junački podvig. Već sutradan je predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao Ukaz o dodjeli najvećeg Ordena Ruske Federacije uz popratne riječi "Za heroizam, hrabrost i odlučnost, koji su pokazani prilikom izvršavanja vojničkog zadataka, dodjeljujem Orden heroja Ruske Federacije bojniku Romanu Nikolajeviču Filipovu". Nekoliko ulica u Kalinjingradu i Vladivostoku će se zvati po njemu, a i voronješka gimnazija koju je pohađao želi ponijeti ime ovog besmrtnog junaka.

* Ovaj grad se nalazi na krajnjem jugozapadu Rusije, u neposrednoj blizini gdje izvire rijeka Don. Tijekom Drugog svjetskog rata grad je pretrpio teška razaranja. Prilikom borbi za njegovo oslobođenje uništeno je preko 92% građevina u gradu.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće