Ova tradicionalna ruska zakuska bogata je probioticima – korisnim bakterijama koje nastaju prilikom kiseljenja. One obnavljaju ravnotežu mikroorganizama u crijevima i sprječavaju razvoj patogenih.
Kupus se kiseli s različitim dodacima. Najpopularniji su mrkva, cikla, jabuka, brusnica. Radi pikantnosti dodaju mu se hren, ljuta paprika, češnjak ili crveni luk.
Kiseli kupus jede se i kao zakuska – zajedno s kiselim krastavcima – uz votku (što nije najzdravija varijanta), ali i kao prilog uz kosane odreske. Također se koristi pri pripremi variva, salata i punjenog peciva.
Proso ne sadrži gluten i dobro je za prehranu ljudi s celikalijom. Također, proso ima nizak glikemijski indeks, pa je zato dio prehrane dijabetičara. Pritom proso sadrži vitamine grupe B, fosfor, kalij, magnezij, cink i jod.
Prosena kaša s bundevom niskokalorično je jelo, u kojem 100 grama sadrži samo 300 kalorija. Bundeva kaši pridodaje slatkast ukus bez dodatnih zaslađivača. Osim toga, bundeva sadrži mnogo vitamina C, antioksidanata, kao i beta karotena korisnog za vid.
Posebno efektno izgleda prosena kaša servirana u bundevi. Osim prosa, u kašu se dodaju orasi, grožđice i drugo suho voće.
Heljdina kaša vrlo je hranjiva, pritom posjeduje antioksidantna svojstva. Ona pomaže izbacivanju suvišnog kolesterola iz organizma i iona teških metala. Organizmu osigurava željezo. S gljivama i lukom još je ukusnija.
Ruska kuhinja bogata je varivima i juhama: šči, boršč, rasoljnik, botvinja. Svaka od njih na svoj je način dobra, ali upravo varivo s graškom pruža mišićima potrebnu količinu proteina, i to biljnog porijekla. U 100 grama graška nalazi se oko 20 grama proteina. Varivo od graška može se kuhati kako s mesom, tako i s povrćem, na primjer, s krumpirom, mrkvom i kupusom.
Varivo od graška izvor je mineralnih tvari (kalij, magnezij, fosfor, jod i željezo) i vitamina B, A, C, E, i PP. Vlakna koja sadrži grašak čiste crijeva i poboljšavaju probavu.
Kolač od sira zadržava praktično cjelokupnu količinu kalcija iz sira. Pritom ne izaziva probleme s probavom kao svježi sir. Kolač je koristan za djecu prilikom rasta zuba i kostiju, za stare ljude i dojilje. Ali ne mogu ga jesti ljudi koji ne podnose laktozu i gluten.
U kolač se dodaju komadići jabuke, grožđice, suhe šljive, višnje ili bobičasto voće. Također se odozgo može ukrasiti svježim bobicama, medom ili vrhnjem, i posuti orasima.
Za razliku od svježih jabuka, zapečene se lakše probavljuju i zato se preporučuju ljudima s problemima u probavi, kao i svima koji teško apsorbiraju hranu biljnog porijekla s velikom količinom celuloznih vlakana.
Pektin u sastavu zapečenih jabuka poboljšava rad crijeva i izbacuje toksine, što se pozitivno odražava na čitav organizam i kvalitetu kože. Osim toga, pektin blagotvorno djeluje na kardiovaskularni sustav.
Jabuke se mogu zapeći s medom, suhim voćem, sirom ili same. Iako su zdrave, dnevno ne treba pojesti više od dvije zapečene jabuke.
Vinegret je salata od kuhanog povrća. Najčešće se pravi od cikle, kiselih krastavaca, krumpira, mrkve, graška, crvenog luka, ulja, soli i papra. Ponekad joj se dodaju i drugi sastojci: kiseli kupus, grah, riba ili gljive.
Vinegret je bogat askorbinskom i nikotinskom kiselinom, vitaminima grupe B, beta karotenom, celulozom i mineralnim tvarima (željezo, fosfor, magnezij, jod, kalcij, kalij).
U stara vremena hladetina se pripremala u kasnu jesen i zimu – od kraja studenog, kada je počinjala sezona klanja. Hladetina sadrži vitamine grupe B (posebno B12 i B3), željezo, magnezij, kalij, natrij, kobalt, lizin, glicin, fosfor i kolagen koji je koristan za kožu.
Hladetina od svinjetine ili govedine sadrži više željeza i brže podiže razinu hemoglobina nego ona od kokošjeg ili purećeg mesa. Ali pritom treba obratiti pažnju na kalorijsku vrijednost. 100 grama svinjske hladetine sadrži se oko 350 kalorija, 100 grama goveđe do 220 kalorija, pileće oko 120 kalorija, pureće 80, dok riblja ima samo 50 kalorija.
Dijetolozi savjetuju da se čovjek ograniči na nekoliko porcija hladetine tjedno i ne preporučuju je ljudima s problemima s probavom ili slabim bubrezima.
Kefir je mliječni napitak koji se dobiva prilikom fermentacije mlijeka uz korištenje specijalnih "kefirnih zrnaca". Kefir sadrži vitamine grupe A, B, C, D, PP, kalij, kalcij, bakar i dr. Normalizira crijevnu mikrofloru, pročišćava krv, stabilizira pH vrijednosti u organizmu.
Ovaj napitak od bobičastog voća na bazi škroba hranjivo je i kalorično jelo. Škrob oblaže stijenke želuca i osigurava dodatnu zaštitu od želučanog soka, što je važno za ljude s povećanom želučanom kiselinom ili gastritisom.
Međutim, s kiseljem ne treba pretjerivati, što se posebno odnosi na dijabetičare, jer pretjerani unos škroba može izazvati naglo povećanje šećera u krvi.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
