Tako se naziva mjesečna i doživotna isplata novca od države ili privatnih mirovinskih fondova, kada čovjek dođe u godine kada je službeno nesposoban za rad. Pritom prema zakonu to ne znači (i to malo zbunjuje) da čovjek koji je nesposoban za rad ne može više raditi ili treba otići u mirovinu. U mirovinu može otići čak i ako ima posao. Onda će primati istovremeno mirovinu i plaću. Drugim riječima, to je novac na koji možete računati neovisno o tome primate li plaću ili ne.
Postoji nekoliko vrsta mirovina, a koju će čovjek primati ovisi o velikom broju faktora: mjesta posla, staža, eventualne invalidnosti, državnih nagrada i slično. Ali najrasprostranjenija je vrsta mirovine u Rusiji starosna mirovina, koju plaća država i koja se naziva "osiguravajuća" (jer počiva na principima osiguranja).
Od 2019. godine, poslije mirovinske reforme, ovaj se uzrast postepeno povećava, svake godina za šest mjeseci. Promjene će se uvoditi do 2028. godine, kako bi žene na kraju u mirovinu odlazile sa 60 godina, a muškarci sa 65 (prije reforme se u mirovinu odlazilo s pet godina manje). Za neke kategorije građana (njih oko 30%) postoji mogućnost da odu u prijevremenu mirovinu. To su, na primjer, majke s više djece, radnici u proizvodnji štetnoj po zdravlje i oni koji rade u teškim uvjetima Krajnjeg Sjevera, invalidi itd.
Međutim, za primanje mirovine godine starosti nisu dovoljne.
Kako biste primali mirovinu također morate sakupiti barem minimalni radni staž i takozvane mirovinske bodove (uvjetne jedinice pomoću kojih se boduje svaka godina rada; one ovise o sumi osiguranja koju uplaćuje poslodavac). Što više staža i više bodova imate, to će vam mirovina biti veća.
Neki umirovljenici imaju i doplate. Među njima su, na primjer, oni koji već imaju preko 80 godina, umirovljenici sa stažom rada na selu i na sjeveru ili umirovljenici koji uzdržavaju druge osobe. Ponekad su te doplate sasvim simbolične, ali mogu biti i značajne.
2022. godine prosječna starosna mirovina u Rusiji iznosi 18 500 rubalja (214 eura).
A najveće mirovine u zemlji dobivaju predstavnici ekstremnih profesija, narodni umjetnici, zastupnici, suci i kozmonauti. Tako se mirovina suca kreće od 35 tisuća do 200 tisuća rubalja (406 do 2320 eura), za zasupnika Državne dume ona je preko 46 tisuća rubalja (534 eura), dok kozmonauti u mirovini u prosjeku primaju 446 tisuća rubalja mjesečno (5117 eura).
Ako nemate dovoljno staža i bodova, možete nastaviti raditi dok ne skupite minimalnu količinu (2022. godine minimum je 13 godina staža i 23,4 boda). Ali ako imate neslužbeni posao ili ga nemate, ipak ćete dobiti starosnu mirovinu. Samo ona neće biti osiguravajuća, nego socijalna (minimalna), a starost za odlazak u mirovinu bit će pet godina veća. Visina socijalne mirovine u Rusiji je 6242 rublja (72 eura), što je manje od minimuma potrebnog za život koji se razlikuje od regije do regije. Zato onaj dio koji nedostaje umirovljenik dobija naknadno. Ako živi u Moskvi, to će biti 21 193 rublja (246 eura), u Barnaulu 10 882 rublja (126 eura), a u Vladivostoku 12 119 rubalja (140 eura).
2019. godine Računska komora Rusije (organ državne revizije) izračunala je da umirovljenici u Rusiji kako bi uspjeli preživjeti trebaju trošiti 200 rubalja (2,3 eura) dnevno. Upravo toliko im ostaje za osnovne potrebe nakon što plate komunalne usluge i kupe lijekove. I to ako ne kupuju odjeću i obuću.
Znajući to, neki ljudi mnogo prije odlaska u mirovinu razmišljaju o tome od čega će živjeti u starosti i investiraju u privatne mirovinske fondove. Njih kontroliraju velike korporacije, banke i osiguravajuće kompanije, a takva se mirovina naziva dobrovoljno mirovinsko osiguranje. One neće zamijeniti državnu mirovinu, nego predstavljaju dodatnu opciju.
U suštini se radi o formiranju još jedne mirovine, pod uvjetima koje umirovljenik sam bira, s investicijskim programom koji mu odgovara. Kada sklopi ugovor, on uplaćuje na račun početni iznos, a zatim periodično vrši uplate. Ovaj nedržavni mirovinski fond vaš novac ulaže u dionice, obveznice i plemenite metale s malim rizikom kako bi ostvario profit. Shema izgleda ovako: vi najprije vršite uplate, zatim odlazite u mirovinu, a fond vam sakupljen novac isplaćuje na mjesečnoj osnovi.
"Dok dođe do isplate mirovine na računu će biti više novca od zbira mojih uplata", kaže Oleg Tihomirov koji ima račun u nedržavnom fondu. "Ako budem htio uzeti novac dok traje štednja, fond će mi uzeti nešto i dobit ću manje nego što sam uplatio. A ako ne doživim do mirovine, kazne neće biti i nasljednici će sumu dobiti u cijelosti."
Međutim, postotak onih koji na ovaj način štede za drugu mirovinu nizak je. Ova metoda ima svoje mane i nizak nivo povjerenja među Rusima. Na primjer, visoka inflacija u dugoročnoj perspektivi pojede profit, fond se može mijenjati najviše jednom u pet godina, inače se profit gubi, a osim toga, budući umirovljenik ne može uvijek utjecati na to u što će fond investirati njegov novac. Zato se često mogu čuti komentari u stilu: "Kakva sumnjiva shema! A što će biti ako se s tim fondom nešto dogodi za 20 godina? Kao što se to stalno događa u našoj zemlji. Po mom mišljenju, jednostavnije i sigurnije je na isti način kupiti nekretninu i tijekom mirovien od nje dobivati prihod."
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
