Kako je pandemija utjecala na tržište nekretnina i koliko košta stan u Rusiji?

Koliko je pandemija utjecala na tempo izgradnje stanova u Rusiji?

Stambeni kompleks Marfino, Moskva

Aleksej Majšev/Sputnik

Unatoč ekonomskoj krizi koju je izazvala pandemija, tempo izgradnje stanova u Rusiji nije smanjen onoliko koliko bi se moglo očekivati. Prema podacima službene statističke agencije Rosstat, u Rusiji je 2020. godine sagrađeno 75,5 milijuna kvadrata stambenog prostora, što je za 5,9% manje nego u 2019.

U prosincu 2020. godine sagrađeno je 15,5 milijuna kvadrata stambenog prostora, što je za 10,9% manje nego u prosincu prethodne godine.

Je li u Rusiji opala kupovina stanova? 

Moskva

Konstantin Kokoškin/Global Look Press

Naprotiv, ljudi su čak kupovali stanove više nego obično.

"Može se smatrati da je 2020. godina bila jedna od najuspješnijih za ruske građevinske poduzetnike. Nakon ukidanja ograničenja, aktivnost na tržištu nekretnina porasla je, čemu je umnogome doprinijela želja ruskih građana da sačuvaju svoju ušteđevinu", kaže analitičarka Grupe kompanija "Finam" Natalija Pirjeva.

Zato su stambeni krediti činili 64% svih ugovora o kupovini na tržištu nekretnina, a obim odobrenih stambenih kredita činio je 8% BDP-a, što je najviši pokazatelj u ruskoj povijesti.

Ogromno zanimanje pojavilo se prvenstveno za stanove u novogradnji, ali postepeno se proširilo i na ostale stanove u ponudi. I poduzetnici i privatni prodavatelji nisu propustili priliku da iskoriste povećanu potražnju te su počeli dizati cijene objekata, objašnjava Pirjeva.

Koliko košta stan u Rusiji?

Podmoskovlje

Ramilj Sidikov/Sputnik

"Ogromna potražnja dovela je do deficita: na najaktivnijim tržištima ponuda je pala za 24-30% za godinu dana, a prosječna je cijena stana porasla za otprilike isto toliko, za oko 20%", kaže Natalija Pirjeva.

U Moskvi je na tržištu novih stanova prosječna cijena kvadratnog metra premašila 340 tisuća rubalja (oko 3920 eura). Dok je prosječna cijena kvadratnog metra na nivou cijele zemlje 90 tisuća rubalja (oko 1040 eura), što je 3-4 puta manje, objašnjava predsjednica vijeća direktora kompanije "Best-Novostroj" Irina Dobrohotova.

Tako da je 2020. godine prosječan budžet za kupovinu bilo kojeg stana u masovnoj novogradnji u Moskvi dostigao 9-10 milijuna rubalja (104-115 tisuća eura), u Sankt-Peterburgu 5,5 milijuna rubalja (63,5 tisuća eura), u Nižnjem Novgorodu 4 milijuna rubalja (46 tisuća eura), kaže izvršni direktor građevinske kompanije "Ojkumena" Roman Mirošnjikov.

Rast cijena kvadratnog metra zabilježen je i nastavlja se kod svih tipova stanova s različitim brojem soba u svim krajevima Rusije.

Kakvi se stanovi danas najviše grade? 

Rjazanj

Aleksandar Rjumin/TASS

"U širem gradskom području Moskve dominiraju stanovi masovne gradnje: trenutno je na prodaju 2,46 milijuna kvadrata (64%) u ekonomskoj klasi i klasi povećanog komfora. Slijedi poslona klasa s 1,04 milijuna kvadrata ili 27% ponude", kaže Irina Dobrohotova. Luksuzni stanovi čine preostalih 9% ponude.

Prema riječima Romana Mirošnjikova, u regijama izvan prijestolnice također je i kod kupaca i kod poduzetnika prioritet masovna izgradnja, jer ona čini veći dio potražnje.

Izuzetak je Soči, u kojem se zbog njegovog statusa turističkog grada s razvijenom infrastrukturom za odmor na moru i u planini može realizirati veći broj projekata poslovne, premium i elitne klase.

Koliko stambenog prostora ima u Rusiji? 

Kemerovo

Daniil Ajkin/TASS

Prema podacima kompanije "Best-Novostroj", Rusija raspolaže s oko 3,8 do 4 milijarde kvadrata stambenog prostora. Moskva od toga posjeduje 7%, što je 280-300 milijuna kvadrata, ali samo dio toga je na prodaju. U Moskvi i Moskovskoj oblasti ima 3,9 milijuna kvadrata novogradnje, što je gotovo 1700 zgrada u 600 projekata. Od toga se u Moskvi nalazi gotovo 2,5 milijuna kvadrata. Tržište ostalih stanova nešto je manje i čini oko 2 milijuna kvadratnih metara.

"Moguće je da se ovi pokazatelji bilježe zbog smanjenja potražnje na oba tržišta, koje je rijetkost u posljednjih nekoliko godina, za oko 30% u godinu dana. Najvjerojatnije će u narednih nekoliko godina broj kvadrata starih stanova u prodaji biti veći nego u novogradnji, na koju je usmjeren veći dio potražnje", smatra Irina Dobrohotova.

Pritom mjere za kontrolu novogradnje izazivaju predviđanje da će se nova ponuda stanova u prijestolnici višestruko uvećavati iz godine u godinu. 

Stambeni kompleks Zilart na jugu Moskve

Kirill Zikov/Agencija Moskva

Međutim, sve to važi za Moskvu, dok za ostale regije situacija može biti sasvim suprotna. "Kako bi se postigla norma propisana ukazom predsjednika (uvođenje 120 millijuna kvadrata stambenog prostora godišnje) nisu dovoljni Moskva i Sankt-Peterburg. Zato će Ministarstvo građevine i poduzetnici tražiti mogućnost da upravo u regijama u unutrašnjosti povećaju tempo novogradnje. Sasvim je moguće da će za dvije-tri godine u velikim gradovima u unutrašnjosti prevladavati ponuda novih stanova", dodaje Dobrohotova.