Broj radnih migranata u Moskvi u 2020. godini u usporedbi s prošlom godinom smanjen je za 40 posto. Ovo je izjavio gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin u listopadu 2020. Kako je on istaknuo, smanjenje broja migranata utjecat će na tržište rada, posebno u komunalnoj sferi. Po njegovim riječima, to bi moglo dovesti do poteškoća tijekom zime, u uvjetima povećanih snježnih padalina i opterećenja ovog sektora.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj stranaca radno angažiranih u Rusiji u rujnu 2020. godine smanjen je za 22 posto u usporedbi s istim razdobljem lani. Broj migranata u Rusiji iznosio je 1,8 milijuna ljudi prema 2,3 milijuna prije godinu dana. Također, migranata je manje u svim kategorijama. Prema podacima iz istog izvora, smanjen je broj važećih radnih dozvola, a broj građana iz zemalja Euroazijske ekonomske zajednice koji rade u Rusiji opao je za 26 posto. Na tržištu rada u Rusiji najviše emigranata ima iz: Uzbekistana, Tadžikistana, Kirgistana, Armenije, Ukrajine, Azerbajdžana, Kazahstana, Kine, Moldavije, Bjelorusije, Vijetnama i Turske.
Rusija je još u ožujku ove godine zatvorila svoje granice zbog pandemije novog koronavirusa. Ulazak u zemlju bio je dozvoljen samo onim strancima koji imaju bliske rođake, državljane Rusije, ili u slučaju izvanrednih okolnosti. Zbog blokade međunarodnog prometa, odlazak migranata u inozemstvo također nije bio moguć. Tako je u osam mjeseci ove godine svega oko pedeset tisuća građana Tadžikistana i sto tisuća građana Kirgizije.
Treba istaknuti dva problema. S obzirom na zatvaranje granica, mnogi migranti nisu uspjeli stići na posao zbog prvog vala pandemije, koji se poklopio s tradicionalnim sezonskim vrhuncem migracije radne snage, međutim i broj radnih mjesta također je opao, rekao je jedan od rukovoditelja iz IK Finam Jaroslav Kabakov.
Generalno usporavanje tempa rasta ekonomije i slabljenje rublja nije ulijevalo optimizam radnim migrantima od kojih su mnogi ostali bez posla. Drugi jesenji val pandemije također nije unio stabilnost u radne odnose migranata i poslovanja. Prvi nisu sigurni da će dobiti radno mjesto i pokušavaju uštedjeti, ne legalizirajući se na tržištu rada, a poslovanje, sa svoje strane, također ne pokazuje tendenciju refleksije realne slike angažiranja migranata.
Stručnjaci inzistiraju na tome da Moskvu realno nije napustilo toliko mnogo migranata.
Izgleda da ova cifra nije u potpunosti točna, zbog statističke obrade vezane za evidenciju migranata (uvođenje se računa, ali ne i skidanje s evidencije). "Riječ je, u suštini, o tome koliko je zapravo migranata registrirano", kaže Jevgenij Varšaver, viši istraživač u Centru za regionalne studije i urbanizam na Institutu za primijenjena ekonomska istraživanja RANHiGS.
Zbog zatvaranja granica mnogi koji su to planirali jednostavno nisu stigli u Rusiju, dok su oni koji bi odavno otišli, naprotiv, ostali u ovoj zemlji. Znači da je brojka ipak veća od 60 posto prošlogodišnjeg pokazatelja.
Po mišljenju Jaroslava Kabakova, cifre koje govore o smanjenju priljeva migranata za 40 posto znatno su uvećane i mogu se vrlo brzo popraviti. Može se sa sigurnošću tvrditi da će se, uz povećanu potražnju radnih resursa do koje će doći kako se ekonomija bude oporavljala i rasla, priljev migranata u uvjetima odsutnosti zabrane prelaska granice bitno povećavati, rekao je stručnjak.
Posljedice se mogu podijeliti u dve grupe, one mogu biti dugoročne i kratkoročne. U dugoročnoj se perspektivi mogu očekivati pozitivni rezultati, jer će poslodavci biti prisiljeni povećavati plaće, tehnički opremati radna mjesta i tome slično, objašnjava profesor na Katedri za rad i socijalnu politiku Instituta za državnu upravu i administraciju RANHiGS Aleksandar Ščerbakov. To će omogućiti povećanje produktivnosti rada i poboljšati kvalitetu proizvodnje, a ekonomija će generalno biti na dobitku i postati konkurentnija.
Međutim, ako uzmemo kratkoročno razdoblje, mala poduzeća i dio srednjih i velikih, suočit će se s poteškoćama zbog nedostatka niskokvalificirane radne snage. Nije isključeno da će oni biti prisiljeni smanjiti obim proizvodnje ili se čak povući s tržišta.
Posebno ozbiljan deficit migranata osjeća se u oblasti građevine. Prema podacima resornog ministarstva, nedostatak građevinara iz zemalja u bliskom susjedstvu, odnosno iz bivših republika SSSR-a, primjetna je u pogledu rokova završetka gradnje. Pored toga, to može zaustaviti otvaranje novih gradilišta i prouzrokovati plaćanja penala građevinskih kompanija.
Međutim, postoje podaci prema kojima se migranti već aktivno vraćaju na radna mjesta. Obim novčanih transakcija iz Rusije u republike ZND-a ozbiljno je povećan u trećem kvartalu 2020. godine i dostigao je 1,916 milijardi dolara. To je za trećinu više od prethodnog kvartala, priopćila je statistička služba Banke Rusije. Do ozbiljnog porasta spomenutih transakcija došlo je i prema zemljama u inozemstvu. To govori da migranti u Rusiji ponovo intenzivno rade i šalju novac obiteljima u svojim domovinama.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
