Koliki značaj ima "Turski tok" za Europu?

Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Recep Erdoğan na ceremoniji službenog puštanja u rad plinovoda "Turski tok" u Istanbulu. S njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i bugarski premijer Bojko Borisov, 8. siječnja 2020.

Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Recep Erdoğan na ceremoniji službenog puštanja u rad plinovoda "Turski tok" u Istanbulu. S njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i bugarski premijer Bojko Borisov, 8. siječnja 2020.

Sergej Gunjejev/Sputnik
Zahvaljujući novom plinovodu koji je proveden kroz Tursku ruski plin će lakše stizati do europskih potrošača.

Nova godina je, po svemu sudeći, dobro počela s gledišta ruskih energetskih ambicija. Poslije prosinačkog puštanja u rad plinovoda "Snaga Sibira" kojim se ruski plin izvozi u Kinu, 8. siječnja su čelnici Rusije, Turske, Srbije i Bugarske službeno pustili u rad plinovod "Turski tok", dugo očekivani infrastrukturni projekt za transport plina u južnu i jugoistočnu Europu preko Turske.

Krasnodarski kraj, 23. lipnja 2017. Na brodu Pioneering Spirit za postavljanje cijevi plinovoda na veliku dubinu, koji treba spojiti dubinsku i pliću dionicu plinovoda

Isporuka plina pojedinim europskim partnerima je počela i prije svečane ceremonije u Istanbulu. Opskrba Bugarske plinom preko "Turskog toka" počela je 1. siječnja, a Grčke i Sjeverne Makedonije 5. siječnja.

Ižorska tvornica cijevi kompanije

Najnovije američke sankcije se tiču i "Turskog toka", no on je ipak lišio Ukrajinu njezinih bivših europskih partnera. A što ovaj plinovod može donijeti potencijalnim europskim klijentima?

Ključni podaci

"Turski tok" se sastoji od dviju linija, svaka ima kapacitet 15,75 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Prvom linijom se ruski plin transportira u Tursku, a drugom partnerima na Balkanu.

Plinovod dug 930 km počinje od kompresorske stanice "Ruska" blizu grada Anape, a završava u Midiji, turskom primorskom gradiću, 20 km od granice s Bugarskom. Bugarska, Grčka i Sjeverna Makedonija već su se priključile plinovodu. Očekuje se da će se Srbija priključiti sredinom 2020., Mađarska 2021., a Slovačka 2022. godine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik Turske Recep Erdoğan na ceremoniji završetka pomorske dionice plinovoda

Šef kompanije "Gazprom" Aleksej Miller izjavio je da Rusija ima dovoljno rezervi plina da svoje partnere preko "Turskog toka" opskrbljuje najmanje 110 godina.

Najbolje cijene, najmanji rizik

"Isporuka ruskog plina kroz 'Turski tok' svakako će imati veliki značaj za ekonomiju Turske i Crnomorske regije, ali će pozitivno utjecati i na razvoj mnogih južnoeuropskih zemalja i pridonijeti jačanju ukupne energetske sigurnosti Europe", rekao je Vladimir Putin u govoru prilikom svečanog puštanja u rad plinovoda u Istanbulu. Stručnjaci, po svemu sudeći, dijele njegovo mišljenje.

Stariji analitičar Centra za analizu i financijske tehnologije Anton Bikov smatra da će u narednim desetljećima potražnja za prirodnim plinom u svijetu biti sve veća, a plin koji krene kroz plinovod "Turski tok" bit će za Južnu Europu jeftiniji od onog koji stiže preko Ukrajine. "Oni će dobiti jeftinije gorivo, što će im teoretski omogućiti da budu konkurentniji i da uvećaju svoju ekonomsku produktivnost, a tome treba dodati i zaradu od tranzita", rekao je on.

Bugarska i Srbija su već izjavile da im se prelazak s ukrajinskog tranzita na "Turski tok" isplati. Predsjednik Aleksandar Vučić je rekao da Srbija može zaraditi 185 milijuna dolara godišnje na tranzitu plina preko svog teritorija, dok je Bulgargaz, najveći bugarski distributer prirodnog plina, procijenio da će zahvaljujući novom plinovodu Bugarska na transportu uštedjeti 46,5 milijuna dolara godišnje i da će ukupnu cijenu plina za potrošače spustiti za 5%.

Pored toga, europski partneri će izbjeći rizik eventualnih novih "plinskih konfrontacija" između Rusije i Ukrajine, dodao je Mihail Kogan, rukovoditelj Analitičkog odjela Visoke škole za financijski menadžment. "Bez obzira na mogućnost da produži svoj ugovor s Gazpromom o tranzitu plina u Europu tijekom narednih 5 godina, Kijev će se morati suočiti s neposrednim gubicima", kaže on. Ne računajući Rumunjsku i Moldaviju, Ukrajina je već izgubila svoje bivše klijente koji sada koriste "Turski tok", što znači da će na tranzitu zarađivati 450 milijuna dolara manje nego ranije.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće