Rusija razmišlja o pojačanju sigurnosti energetskih postrojenja poslije napada u Saudijskoj Arabiji

Omska rafineriǰa

Omska rafineriǰa

Gazprom/Global Look Press
Poslije napada dronova na pogone saudijske kompanije Saudi Aramco, koja proizvodi najveću količinu nafte na svijetu, Rusija bi mogla preispitati sigurnost na postrojenjima za eksploataciju nafte i podići je na višu razinu, priopćio je ruski ministar energetike Aleksandar Novak.

On je naglasio da je u Rusiji na snazi zakon o sigurnosti objekata energetskog sektora i da se u skladu s njim poduzimaju sve potrebne mjere zaštite.

"Takve situacije, kao što je napad na pogone u Saudijskoj Arabiji, potiču nas da još jednom ocijenimo tekuće stanje. Mislim da ćemo poraditi na tome", navodi njegove riječi agencija TASS.

Novak je dodao da se na tome radi neprekidno te je istaknuo da je sada nužno uzeti u obzir novonastalu situaciju.

Ministar je naglasio da napad dronova na Saudi Aramco utječe na energetsku sigurnost u cijelom svijetu. Svjetske rezerve nafte su dovoljne da kompenziraju gubitke zbog smanjenja eksploatacije u ovoj izvanrednoj situaciji, priopćio je ruski ministar energetike.

On je dodao da će ovo pitanje, kako je planirano, biti razmotreno s ministrom energetike Saudijske Arabije, princem Abdulazizom bin Salmanom. 

Odgovarajući na pitanje treba li Rusija kompenzirati naftu koja nedostaje, on je rekao: "Sada sve ovisi o ocjeni posljedica koju će uskoro napraviti saudijski kolege, pa će biti jasniji razmjeri utjecaja na obujam proizvodnje". Novak je istaknuo da u ovom trenutku ima dovoljno komercijalnih rezervi za pokrivanje nedostatka nafte u srednjoročnoj perspektivi. "Sada nema potrebe poduzimati nekakve superhitne mjere", rekao je on.

U noći uoči subote na pogone saudijske naftne kompanije Saudi Aramco izvršen je napad pomoću bespilotnih letjelica. Rijad je priopćio da je izgubio polovicu proizvedene nafte.

U Kremlju je priopćeno da bi tema napada na pogone kompanije Saudi Aramco mogla biti razmotrena u susretu ruskog lidera Vladimira Putina s turskim predsjednikom Recepom Erdoganom i iranskim čelnikom Hasanom Rohanijem u Ankari.

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće