Cijeli ruski energetski sektor objašnjen u četiri poteza

Platforma za eksploataciju nafte "Prirazlomnaja".

Platforma za eksploataciju nafte "Prirazlomnaja".

Aleksej Daničev/Sputnik
Energetski resursi donose Rusiji značajan dio prihoda od ukupnog izvoza. A kako stoje stvari s potrošnjom na unutarnjem tržištu? Koliko sama Rusija troši nafte i plina i razvija li obnovljive izvore energije?

1/ Koliko energije Rusija proizvodi?

Moskovska tvornica za preradu nafte u rajonu Kapotnji.

Službena statistika Ministarstva energetike pokazuje da je Rusija u 2018. godini izvadila gotovo 556 milijuna tona sirove nafte (uključujući i plinski kondenzat), što je rekordni rezultat u proteklih 30 godina i blizu je apsolutnog rekorda - 569,4 milijuna tona, koliko je izvađeno još 1987. godine. Prošle godine je u Rusiji izvađeno 725,4 milijarde kubičnih metara prirodnog plina, 439,3 milijuna tona ugljena i 1,092 bilijuna kilovat-sati električne energije.

Po riječima Tatjane Mitrove, rukovoditeljice Energetskog centra u Moskovskoj školi menadžmenta "Skolkovo", Rusija je po navedenim pokazateljima treći proizvođač energije u svijetu. Ispred nje su samo SAD i Kina. "Mi osiguravamo 10% svjetske proizvodnje primarne energije... Rusiji pripada 16% ukupne trgovine na svjetskom tržištu energenata. To je najveći udio u svijetu ako se imaju u vidu svi izvori energije", izjavila je ona na konferenciji direktora poduzeća UNICON u Moskvi 24. travnja 2019. godine.

2/ Koju količinu energenata Rusija sama troši?

Rusija je u 2018. godini izvadila 556 milijuna tona sirove nafte, a od toga je u inozemstvo izvezla 409,3 milijuna tona. Količina nafte za izvoz se povećavala kako je unutarnja potrošnja nafte u zemlji tijekom proteklih 20 godina postupno opadala: od 1990. godine je izvoz porastao s 47,7% na 73,6% od ukupne količine izvađene nafte.

To je u velikoj mjeri vezano za činjenicu da se umjesto nafte sve više troši prirodni plin, no Rusija ipak troši 5% ukupne svjetske energije, po čemu je na četvrtom mjestu u svijetu.

"Na prirodni plin otpada 52% ukupne potrošnje primarne energije. To je fosilno gorivo u čijoj se proizvodnji oslobađa najmanja količina ugljičnog dioksida", objašnjava Mitrova. "Prilično je velik i postotak nuklearne energije i hidroenergije zajedno s drugim, manje zastupljenim obnovljivim izvorima poput solarne energije i energije vjetra. Tu je posebno važna energija vodenih tokova."

Prema podacima koje iznosi kompanija BP, u 2017. godini je prirodni plin pokrio 52,3 posto ukupne unutarnje potrošnje, a za njim slijede nafta (skoro 22%) i ugljen (13%). Od svih energenata najbrže je rastao postotak obnovljivih izvora energije, premda je on u Rusiji pokrio svega 0,04 posto ukupne potrošnje primarne energije, dok je udio nuklearne energije u ukupnoj potrošnji iznosio 6,6 posto.

3/ Koje zemlje su glavni uvoznici ruske energije?

Statistika ruske Centralne banke pokazuje da je 2018. godine Rusija izvezla 260,2 milijuna tona sirove nafte, 150,1 milijun tona naftnih derivata, 220,6 milijardi kubičnih metara zemnog plina i 36,7 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG).

LNG tanker na pristaništu kod tvornice za proizvodnju ukapljenog prirodnog plina, selo Prigorodno.

Prema ruskom portalu Vedomosti, izvoz nafte je u znatnoj mjeri preusmjeren s europskih na azijske potrošače, s tim što je značajnu količinu uvozila Kina. Prema dostupnim podacima, Rusija je 2018. godine prodala Kini 71,5 milijuna tona naftnih derivata (što je 20% više nego 2017. godine).

Zanimljiva je činjenica da su Sjedinjene Države povećavale uvoz ruske nafte kako bi pokrile nedostatak uslijed sankcija prema Venezueli i ograničenog uvoza iz zemalja OPEC-a. Samo u prvoj polovici svibnja u SAD je stiglo 13 brodova iz Rusije s pet milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata. Prema podacima Agencije za energetske informacije (EIA), u 2018. godini je Amerika uvezla iz Rusije oko 137 milijuna barela.

Što se tiče prirodnog plina, ruska državna korporacija Gazprom je objavila da je u 2018. godini izvezla u Europu 200,8 milijardi kubičnih metara plina. Ključni uvoznici su bili Njemačka (58,5 milijardi kubičnih metara), Turska (skoro 24 milijarde kubičnih metara), Italija (22,8 milijardi kubičnih metara), Velika Britanija (14,3 milijarde kubičnih metara) i Francuska (skoro 13 milijardi kubičnih metara plina). Pored toga, postignut je dogovor da Rusija isporučuje Kini 1,3 bilijuna kubičnih metara plina godišnje čim proradi plinovod "Snaga Sibira".

Ruski ukapljeni prirodni plin (LNG) je činio 5,8 posto ukupnog izvoza energenata. Kako priopćava Međunarodna asocijacija uvoznika ukapljenog plina (GIIGNL), najveća količina je izvezena u Japan, Južnu Koreju i na Tajvan.

4/ Razvija li Rusija alternativnu energetiku?

Da. Po riječima Mitrove, Rusija postupno investira u obnovljive izvore energije, pokušavajući razviti vlastitu proizvodnju opreme i steći potrebne kompetencije. Vlasti pokušavaju stvoriti uvjete u kojima bi obnovljivi izvori energije u konkretnim područjima bili konkurencija drugim energentima.

Vjetrogeneratori u Mirnovskoj elektrani na Krimu.

"To ruske vlasti sada pokušavaju učiniti s energijom vjetra i solarnom energijom. One su uvele posebne porezne olakšice koje ovoj vrsti energije daju prednost u odnosu na ostale energente. Cilj je da se potrebna oprema proizvodi u Rusiji i da se proizvodnja uveća, čime će se osigurati niža cijena energije", kaže ona.

"Nakon formiranja neophodnih okvira i ulaganja prvobitnih investicija u znanstveno-istraživačke i ogledno-konstruktorske radove, nakon uklanjanja 'sivih zona' i manjih prepreka koje zagorčavaju život tvrtkama koje razvijaju obnovljive izvore energije, država se može povući i prepustiti ovoj gospodarskoj grani da se samostalno razvija" , kaže ona. "Ali to je još uvijek na horizontu i moglo bi biti realizirano tek za 10-15 godina. Kada mreža pariteta bude manje-više dostignuta, novi izvori energije će predstavljati konkurenciju fosilnom gorivu. Tada se može prepustiti tržištu da samo funkcionira. U Rusiji situaciju otežava nasljeđe državnog planiranja i snažna centralizacija energetskog sektora."

Jedan od prvih pozitivnih primjera izlaska obnovljivih izvora energije na tržište je ruska kompanija "Rusgidro", koja je pokrenula vjetroelektranu snage 900 kW u arktičkom naselju u Jakutskoj oblasti na ruskom Dalekom istoku.

Za proteklih pet godina holding "Rusgidro" je na ruskom Dalekom istoku sagradio i pustio u rad 19 solarnih elektrana ukupne snage 1,6 MW i četiri vjetroelektrane ukupne snage 3,1 MW.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće