Uloga ruskog biznisa u razvoju hrvatskog gospodarstva

RBTH

Nije tajna da ruski investitori izbjegavaju dominaciju na tržištu i da se drže “izvan vidnog polja” kako ne bi naštetili političkim odnosima koji su se u posljednjih nekoliko godina ipak malo poboljšali. Prvi ozbiljan korak bilo je održavanje ekonomskog foruma još 2015. godine. Tada je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak otišao u Rusiju s izaslanstvom predstavnika stotinu velikih hrvatskih tvrtki. Odnosi su se nadalje popravili nakon službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović predsjedniku Putinu u Moskvi.

Nafta i plin

U naftnoj industriji Hrvatske posluje ruski "Lukoil". U Hrvatsku je došao 2008. godine, kupivši jednu malu tvrtku s devet benzinskih postaja. Sada "Lukoil" u Hrvatskoj ima već 53 benzinske postaje i razgranatu mrežu prodaje nafte i naftnih derivata.

Procjenjuje se da Hrvatska od Rusije godišnje kupuje plina za gotovo 600 milijuna eura. To je značajan dio ukupnog trgovinskog prometa između Rusije i Hrvatske. Nedavno je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov izjavio kako je njegov cilj povećati trgovinski promet na tri milijarde eura godišnje sa sadašnje 2,1 milijarde eura, što znači da bi se mogli zaključiti novi ugovori o izvozu na ovo ogromno tržište, kao i nove investicije. 

Kupnja konstruktora 

Unatoč toplijim odnosima i ponekim poslovnim inicijativama, suradnja za 2019. godinu se općenito nalazi na niskoj razini i može se usporediti s razdobljem prije 1990. godine. Suradnja bi se mogla aktivizirati. Prema Državnom zavodu za statistiku, u deset mjeseci 2018. godine u Rusiju je bilo uvezeno robe i usluga za samo 930 milijuna kuna (20% manje nego godinu ranije), dok je uvoz u Hrvatsku iz Rusije porastao za 30%, na 2,25 milijardi kuna (naravno, uglavnom zahvaljujući nositeljima energije). S druge strane, prema statistici Hrvatske narodne banke, koja prati izravna strana ulaganja, Rusi su do kraja rujna 2018. u Hrvatsku uložiti 411 milijuna eura, no to je samo mali dio imovine koju Rusi, odnosno tvrtke koje su u vlasništvu ruskih državljana, posjeduju u Hrvatskoj. Činjenica je da se većina tih ulaganja ne ubraja u ovu statistiku. Mnoga se ulaganja ostvaruju kroz osnivanje poduzeća u Hrvatskoj, kao i kroz ugovore i financiranje.

Turizam

Jednim od najvećih projekata u turizmu, razvojem Kupara, jedne od elitnih hrvatskih turističkih destinacija, bavi se "Avenue Grupa" s ruskim vlasnicima. Isti je investitor - vlasnik "Avenue Grupe" Sergej Gljadelkin - kupio u Hrvatskoj građevinske tvrtke Institut "IGH" i "Hidroelektru". On u Zagrebu živi već više od deset godina, a državljanstvo je dobio ubrzo nakon dolaska.

Jedan od najpoznatijih investitora iz Rusije je milijarder Viktor Vekseljberg. Nakon nekoliko godina parnica konačno je dobio rješenje koje mu dopušta da nastavi ulagati u hotel "Belvedere", koji je kupio prije sedam godina.

Jedan od pozitivnih primjera ulaganja u hotele su investicije braće Ananjev u turističku tvrtku “Lošinjka”. Ulaganjem u hotele i kupovinom većinskog udjela u tvrtku su uložili gotovo 200 milijuna eura. Radi se o Alekseju i Dmitriju Ananjevu, milijarderima s bogatstvom od 3,4 milijarde dolara. Oni u Rusiji posjeduju privatnu banku, a bave se i nekretninama.

U općini Tisno u blizini Šibenika 2021. godine bi se trebao pojaviti luksuzni hotel s pet zvjezdica, u čiju će izgradnju ruski investitor Aleksej Frolov uložiti oko 105 milijuna eura. U hrvatskoj turističkoj industriji to će biti jedan od najvećih projekata nastalih u posljednjih nekoliko godina.

Financije

Najveći ruski posao je trenutno završen: riječ je o reguliranju situacije oko "Agrokora". Jedan od najvećih investitora koncerna bio je Sberbank. Rusi su u strukturi novog "Agrokora" također postali najveći dioničari - oni posjeduju najmanje 40% tvrtke. Dodamo li tome udio druge ruske državne banke VTB koji iznosi 7,5%, Rusi ukupno posjeduju gotovo polovicu tvrtke.

Sberbank - strateški partner

Sberbank je planirao igrati važnu ulogu na hrvatskom tržištu još 2013. godine, kada je, zahvaljujući kupnji "Volksbanka", ušao u Hrvatsku, a to je pokazivao od samog početka. Prije otvaranja podružnice u Hrvatskoj, Sberbank je sudjelovao u sindikatu banaka koje su za "Atlantic Grupu" izdvojile 307 milijuna eura. Tada joj je banka odobrila kredit od 600 milijuna eura. Ovaj kredit, kao i dodatnih 400 milijuna eura koji su odobreni kasnije, nisu vraćeni banci, nego su sada otplaćeni dionicama "Agrokora".

Hrvatski proizvodi za Rusiju

"Podravka", "Atlantic Grupa", "Belupo", "Kraš" i mnogi drugi dobavljači "Agrokora" imaju poslovne odnose s Rusijom, gdje su njihovi proizvodi poznati i gdje imaju svoja predstavništva. Hrvati također ulažu u Rusiju, a do sada su ulaganja na tom tržištu s gotovo 140 milijuna potrošača dostigla gotovo sto milijuna eura. Glavni izvoznik je farmaceutska industrija, koja nije pogođena sankcijama. U Rusiji aktivno djeluje i tvrtka "AD Plastik", koja u Rusiji ima dvije tvornice.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće